Naslov
Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom
(Serbs, Croats, Bosniaks and Montenegrins speak the same language)

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
TV N1, emisija N1 na jedan, 21.11.2016., 25 minuta (intervju vodio Nikola Vučić)

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2016

Ključne riječi
sociolingvistika, jezična politika, nacionalizam, školovanje, segregacija, jezična manipulacija, kultura, tradicija, religija, standardni jezik, službeni jezik, policentrični jezik, varijante, znanstvena etika, međusobna razumljivost, naziv jezika, engleski, njemački, hrvatski, srpski, crnogorski, bosanski, srpskohrvatski
(sociolinguistics, language policy, nationalism, education, segregation, linguistic manipulation, culture, tradition, religion, standard language, official language, polycentric language, language varieties, scientific ethics, mutual intelligibility, language name, English, German, Croatian, Serbian, Montenegrin, Bosnian, Serbo-Croatian)

Sažetak
Na početku razgovora konstatira se da je knjiga “Jezik i nacionalizam” poslužila kao inspiracija regionalnog projekta “Jezici i nacionalizmi”, koji je realiziran serijom ekspertskih konferencija održanih u četiri države. Potom se govori o pobuni srednjoškolaca protiv razdvajanja učenika po nacionalnoj osnovi u različite škole u ime toga što navodno govore drugim jezicima i nudi se rješenje neutralizacijom naziva predmeta materinskog jezika. Objašnjava se kako se postojećom segregacijom želi pojačano usađivati nacionalizam, čime takvi političari nastoje sebi osigurati glasače u generacijama koje dolaze. Kritiziraju se i zahtjevi za zasebnim nacionalnim televizijskim kanalima u BiH. Ističe se neosnovanost usporedbe Švicarske i BiH u vezi teme jezika i neosnovanost poistovjećivanja nacije, jezika i države. Također i da nije nužno da ustav ima odredbu o službenom jeziku. Najodgovornijima za neprimjereno stanje u društvu u vezi jezika smatra se sveučilišne profesore, čak više nego političare. Pokazuje se da je jezik zajednički baš kad se radi o standardnom jeziku i da rezlike u kulturi, tradiciji i religiji nisu kriteriji na osnovi kojih bi moralo rezultirati da se radi o različitim jezicima. Govori se još kakvi bi udžbenici u školama trebali biti i naposljetku o izokrenutom pristupu lektorske službe prema slobodi jezičnog izražavanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Kroatologija

POVEZANOST RADA