Naslov
Aldo Zanelli "Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997"

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 55 (2018), 1; 129-133

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
sociolingvistika, jezična politika, metafora, časopis Jezik, jezična manipulacija, purizam, nacionalizam, HAZU, Stjepan Babić, Dalibor Brozović, HDZ, standardni jezik, policentrični jezik, Deklaracija o zajedničkom jeziku, nacionalne varijante, međusobna razumljivost, Ausbau-jezik, znanstvena etika, hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski, srpskohrvatski
(sociolinguistics, language policy, metaphor, journal Jezik, linguistic manipulation, purism, nationalism, HAZU, Stjepan Babić, Dalibor Brozović, HDZ, standard language, polycentric language, Declaration on the common language, national varieties, mutual intelligibility, Ausbau-language, scientific ethics, Croatian, Serbian, Bosnian, Montenegrin, Serbo-Croatian)

Sažetak
Prikaz pruža uvid u knjigu kojoj naslov u prijevodu glasi "Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997.". Autor knjige Aldo Zanelli razotkriva kako se metafore u časopisu "Jezik" koriste za manipulaciju čitateljima. Pokazuje da se upotrebljavaju za pridobivanje čitatelja za purizam, premda je purizam suprotan od znanstvenog pristupa jeziku. Ističući povezanost purizma s nacionalizmom, Zanelli imenuje kao najodgovornije za isprepletenost politike i lingvistike stranku HDZ i vodeće hrvatske lingviste u HAZU. Koristeći spoznaje svjetske (socio)lingvistike, Zanelli analizira i sve pokušaje dokazivanja u časopisu "Jezik" da Hrvati i Srbi govore različitim standardnim jezicima. Zaključuje da se radi o jednom policentričnom standardnom jeziku, srpskohrvatskom, jer jezična struktura se i nakon 1990. nije bitno izmijenila, a i međusobna razumljivost je i dalje najveća moguća. Navodi također da su postojeće varijante standardizirane na osnovi istoga, štokavskoga dijalekta i da stoga prema sociolingvističkim definicijama ne mogu biti zasebni Ausbau-jezici. Eksplicitno kaže o svojoj knjizi da “u skladu sa sociolingvističkim postavkama, u ovome radu se ne smatra da postoji zaseban hrvatski standardni jezik”. Zbog onih koji bi htjeli citirati neke tvrdnje iz knjige a ona im nije pristupačna ili ne vladaju njemačkim jezikom, prikaz je napravljen tako da najvećim dijelom nudi u obliku citata prijevode izvornih rečenica iz Zanellijeve studije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Kroatologija

POVEZANOST RADA