ࡱ> aZ)bjbjzz Z@P\P\"  n~8|VD2(U0W0W0W0W0W0W0$46{0M{01'''j U0'U0''Vy.@=/y:#. A0102.x7&7=/7=/'{0{0'27 > 4:Dr. sc. Ester Vidovi, viai predava , U iteljski fakultet u Rijeci ester@ufri.hr Matea Butkovi, prof. matea20@gmail.com FRANKENSTEIN ILI MODERNI PROMETEJ: TRAGANJE ZA IDENTITETOM Sa~etak: Roman Frankenstein ili moderni Prometej profilira dvije vrste likova  otpadnika: lik nakaznog monstruma, kojeg utjelovljuje Frankensteinovo udoviate i lik pripadnika druge etni ke skupine ili rase kojeg predstavlja Arapkinja Safie. Safie realizira mentalnu sliku svog grupnog identiteta asimilacijom tj. udajom za pripadnika veinske etni ke i rasne skupine. udoviate, naprotiv, dobrim dijelom liaeno mentalne slike osobnog identiteta zbog svojeg podrijetla, ne prihvaa ograni enja nametnuta mu od strane hegemonijskih kulturnih i druatvenih praksi. Na taj na in udoviate dovodi u pitanje funkcioniranje kulturnih, druatvenih i ekonomskih normi koje su obilje~ile zapadnoeuropsku civilizaciju kraja 17. i po etka 18. stoljea. U desetljeima koja slijede lik Frankensteinovog udoviata-otpadnika poslu~io je kao model mnogim sli nim likovima u romanima znanstvene fantastike kao i romanima strave i u~asa, a u posljednje vrijeme i u knji~evnim i filmskim uradcima iji su glavni likovi genetski modificirana udoviata. Klju ne rije i: lik  otpadnik, udoviate, osobni identitet, grupni identitet, rasa Stavovi prema  druga ijima u viktorijanskom razdoblju Od po etaka svjetske povijesti pitanje identiteta i druatvene uklju enosti zaokupljalo je umove filozofa, pisaca i znanstvenika. Potraga za svojim  ja doima se neodvojivom od koncepta normalnosti koji je kroz stoljea postao standardom s kojim su se usporeivala sva fizi ka i fizioloaka ljudska svojstva. No, definicija normalnosti je uvelike subjektivna i u potpunosti ovisi o  odreenim ideoloakim, ekonomskim i psiholoakim razlozima (Complicating the Disabled Figure, 7) unutar odreenoga druatvenog konteksta. Shvaanje i definiranje normalnosti dobilo je zamah u osamnaestom i devetnaestom stoljeu, nastankom novih 'znanstvenih' disciplina i diskursa, posebice statistike i eugenike, te industrijalizacijom Zapada kad su spol, rasa, spolnost i tjelesne karakteristike po ele odra~avati ljudski ideal, ali i ne-ideal. Na stavove prema hendikepiranim ili deformiranim osobama je uvelike utjecala fiziognomija, znanost koja procjenjuje ne iji karakter ili osobnost kroz njegov vanjski izgled, posebno kroz lice (Juengel, 2000.: 357). Principe ove znanosti iznio je Johann Kaspar Lavater u svojemu djelu Physiognomische Fragmente zur Befrderung der Menschenkenntnis und Menschenliebe iz 1775., ato je doprinijelo stvaranju opeg stava prema deformiranim i hendikepiranim osobama u Velikoj Britaniji u 19. stoljeu. Nakon prvih primjera kolonijalizma i porobljavanja crnaca u Africi i Britanskoj Zapadnoj Indiji, doalo je do rasprave o stupnju  ljudskosti domorodaca. Bili su liaeni svoje slobode zbog svoje ne-bijele rase, druga ijeg jezika i kulture u usporedbi s nametnutim engleskim idealom ljudskog tijela i uma kao vrhovnim sredstvom za utvrivanje  normalnosti . Upravo je tijekom perioda prosvjetiteljstva i industrijske revolucije dihotomija normalno  abnormalno zapo ela s formiranjem nove ideologije ljudskoga tijela, a nakon ato je znanost zamijenila religiju na mjestu autoriteta u raspravama, pojam  normalnog ljudskog tijela nastao je ne samo na znanstvenoj, nego i na knji~evnoj sceni. Ideali slobode, jednakosti i bratstva nikad nisu trebali biti univerzalno primijenjeni, nego su samo dokazivali da su neki ljudi va~niji od drugih. Pojavio se represivan stav prema onima koji su na bilo koji na in bili druga iji od propisanog standarda, a kultivacija je bila nametnuta onim pojedincima koji nisu potpadali pod definiciju normalnosti. Ovaj pomak paradigme mo~e se ilustrirati injenicom da rije i  normalan ,  normalnost ,  prosje an i  abnormalan - potje u iz razdoblja izmeu 1840. i 1860.godine, za ato Davis tvrdi da odreuje  [...] dolazak ideje  norme u englesku svijest [...]. (Davis, 1995.: 24) Ta podjela na  nas i  njih , na  savraene i  nesavraene , bila je samo jedno od sredstava za stvaranje druatvene hijerarhije ugnjetavatelj  ugnjetavani, odnosno  uloga dominantnog sebe i podreenog drugog. (Ellis i Meyer, 2009.:2) Tijekom ovog perioda stvoren je velik broj poveznica izmeu hendikepiranih pojedinaca i pojedinaca s raznim oblicima deformiteta s jedne strane, te osoba razli ite rasne pripadnosti s druge strane. Istodobno, kulturni modeli koji su definirali status takvih pojedinaca po eli su nastajati zajedno sa zahuktavanjem industrijske revolucije. Cindy Lacom isti e da je termin hendikepiran (eng. disabled) uaao u engleski rje nik u ovom povijesnom razdoblju, i to u kontekstu etike rada koja je ka~njavala one koji nisu mogli slijediti zahtjeve brzorastueg engleskog gospodarstva, tj. rada koji je morao biti obavljen u tvornicama u striktno zadanim rokovima (Lacom, 2005.: 548). U Engleskoj 19. stoljea bilo je mnogo podudarnosti izmeu polo~aja hendikepiranih osoba i osoba s raznim deformitetima s jedne, te osoba druge boje ko~e s druge strane. Paralelno sa zahuktavanjem industrijske revolucije po eli su se razvijati kulturalni modeli koji su definirali status ovih osoba. Devetnaesto stoljee je bilo razdoblje velikih druatvenih promjena, vrijeme tijekom kojeg su bijele Europljane posebno intrigirali njihovi ne-bijeli, ne-europski egzoti ni suvremenici iz cijeloga svijeta. Bilo kakve fizi ke razlike smatrale su se nakaznima i nazivale  ljudskim anomalijama, (Garland-Thomson,1996.: 64) a prikazi  bizarnih kurioziteta  ~ivih, mrtvih, ljudskih, ~ivotinjskih  bili su rastua industrija (Sweet, 2001.: 140) kroz cijelo to razdoblje, isklju ivo u svrhu zarade. Crni robovi su se prikazivali britanskoj publici, a promatra i iz cijele zemlje bi sudjelovali u pogreanom predstavljanju i dehumanizaciji pojedinaca koji su se prikazivali. Razlog zbog kojeg su se deformirani i hendikepirani zajedno s ljudima razli ite boje ko~e prikazivali publikama le~i u injenici, koju je istaknula Cindy Lacom, da se te ljude smatralo prijetnjom Britanskom Carstvu. (2005.: 549) U viktorijanskoj literaturi prikaz psiholoakih, ali posebno i fizi kih, abnormalnosti slu~io je kao odraz nakaznosti, esto s ciljem da izazove sa~aljenje, strah i gaenje. Namjerna dehumanizacija fizi ki razli itoga ljudskog tijela, obi no deformiranog ili punog o~iljaka, onemoguila je da se na takvo tijelo, gurnuto u pozadinu, gleda kao na tijelo protagonista. Povrinski je ta abnormalnost predstavljala kontrapunkt normalnosti te je bila podsjetnik na ono to se smatralo drutveno neprihvatljivim. Normalno ljudsko tijelo se smatralo simbolom ljepote i pravednosti, dok je abnormalno tijelo postalo odbojno i zlo, simbol nepo~eljnog i odbojnog druga ijeg. No, vidljive tjelesne razlike nakaza i udoviata takoer su podrazumijevala odra~avanje unutarnjih vrednota takvih pojedinaca,  kulturne konotacije povezane s odreenom fizi kom manom tog lika su odra~avale njega kao takvoga, u tolikoj mjeri da su sve ostale njegove kompleksne ljudske osobine naizgled bile izbrisane, (Complicating the Disabled Figure 22) ime se neizbje~no utjecalo na shvaanje normalnosti. Howard Margolis i Arthur Shapiro isti u da je sveprisutno knji~evno sredstvo za prenoaenje zla ili poni~avanja bio  izopa en mozak u izopa enom tijelu (1987.:19). Shelleyjin portret Frankensteinovog udoviata zna ajno se bazira na tadaanjim istra~ivanjima o rasi, hendikepiranosti i deformitetima, kao i na stavovima prema ljudima druge boje ko~e. Njezino djelo mo~e se itati kao znanstveno-fantasti ni roman ranoga devetnaestog stoljea poato odra~ava tadaanja istra~ivanja iz kemije i alkemije dok opisuje stvaranje udoviata i zapravo je  faustovsko upozorenje o granicama ljudskog djelovanja (Lacom, 2005.: 548), te goti ki roman koji se bavi tematikom nepravednog progona i u prvi plan iznosi dileme identiteta (Malchow, 1993.: 91), ato e biti problem na kojeg e se fokusirati ovaj rad. Problem identiteta Post-strukturalisti ke teorije su, kao ato isti u Danijela Marot Kia i Ivan Bujan (2008.: 110), ponovno istra~ile pogled na identitet koji karakterizira zapadnja ku misao kroz dugi niz stoljea. Razne znanosti kao ato su filozofija, knji~evnost, sociologija i druge, shvaale su fenomen identiteta kroz dihotomiju izmeu tijela i uma, pojedinca i kolektiva, stalnoga i promjenjivoga (2008.: 110). Tradicionalna misao je, dakle, zanemarivala ili negirala ulogu tijela u oblikovanju identiteta, dok su misaone poststrukturalisti ke orijentacije, posebice kognitivne znanosti, naglaaavale njegovu klju nu ulogu u razvoju identiteta pojedinca. Prema kognitivisti kom pogledu u znanosti, tijelo je, zajedno s umom, sastavni dio kognitivnog procesa. Mi vidimo svijet putem svojih tijela, ona su naa primarni kontakt sa svijetom koji nas okru~uje. No, Marot Kia i Bujan tvrde da imamo tendenciju potisnuti svoju svijest o tjelesno utvrenom funkcioniranju naaih uzoraka identiteta poato ih prilagoavamo zahtjevima i normama koje definiraju hegemonisti ki kulturni obi aji. Proces formiranja identiteta je dvosmjeran: od tijela kao jezgre ljudskog postojanja prema okru~enju u kojemu se ono nalazi, i obrnuto, tj. od tog okru~enja prema samome tijelu (2008.: 111). ovjek je kroz povijest te~io prilagodbi tijela i uma zahtjevima dominantnih ideoloakih obi aja koji se upra~njavaju kroz razne sustave normi, predrasuda, stereotipa i kulturno utvrenih normi (Marot Kia i Bujan, 2008.: 111). Sociolog Teun Van Dijk isti e da druatvena grupa po inje razvijati vlastitu ideologiju im se formira, ato potom definira identitet te odreene grupe, odnosno grupni identitet. Van Dijk razlikuje dva osnovna tipa identiteta: osobni identitet i grupni identitet. Osobni identitet se ostvaruje u dva oblika: 1. mentalna slika (osobnog) sebe kao jedinstvenog ljudskog bia s vlastitim iskustvima i biografijom  kao ato su akumulirani mentalni modeli i apstraktni koncept sebe, esto u interakciji s drugima i 2. mentalna slika (druatvenog) sebe kao skupina grupnih poveznica i procesa prepoznavanja koji su spojeni s takvim slikama pripadnosti. Grupni ili druatveni identitet s druge strane, shvaa se putem zajedni kog znanja, stavova i ideologije (obi no upra~njene kroz simbole, druatvene obi aje ili inscenacije), tj. kao zajedni ka druatvena slika koja utvruje identitet grupe i koju lanovi te grupe smatraju karakteristi nom za nju (Van Dijk, 2006.: 161-168). Va~no je primijetiti da, prema Van Dijku, simboli, druatveni obi aji i inscenacije sami za sebe ne pridonose grupnom identitetu ili druatvenoj grupi toliko koliko njihovo zna enje ili na in na koji ih grupa shvaa. Na taj na in, isti e on, identitet pojedinca je uglavnom subjektivisti ki konstrukt, dok grupni identitet funkcionira intersubjektivno, iako su oba konstrukta funkcije druatvene interakcije i posredovanja, baa kao i dodjeljivanja identiteta drugim pojedincima i grupama (2006.: 169). Van Dijk tvrdi, ato u veoj mjeri pojedin eva slika sebe odgovara grupnoj slici tog pojedinca, to e proces njegovog poistovjeivanja s grupom biti ja i (2006.: 161). Marot i Kia tvrde da se pojedin eva percepcija tijela, njegovih vjeatina i sposobnosti sna~no oslanja na razne aspekte druatvenog okru~enja i vrijednosti koje promovira. Na taj na in, kako bi prilagodili tijelo zahtjevima kulturnih vrijednosti koje promovira dominantna ideologija, po injemo ga smatrati stalnim medijem posredovanja, prilagodbe i nadmetanja (Marot Kia i Bujan, 2008.: 112). Tako osobni identitet (u obliku glediata na svijet, obrazaca ponaaanja i ideja) posreduje s identitetom nekog kulturnog okru~enja, ato zahtijeva od pojedinca da poatuje niz normi potreban za neometano djelovanje u okru~enju. Kognitivna znanost je ukazala na neosporivu ulogu tijela u formiranju osobnog i grupnog identiteta. Gurnuti smo u fizi ki okolia koji nas okru~uje od trenutka roenja i u interakciji smo s njime, istovremeno upoznavajui svijet oko nas. To je recipro an i dvosmjeran proces  svijet vidimo pomou naaih osjetila, dok nam on pru~a povratnu informaciju u obliku uputa ili sugestija, koje onda podi~u naau svijest o va~nosti tijela u formaciji identiteta i prilagodbi (Marot Kia i Bujan, 2008.: 115). Fizi ko okru~enje je definirano kulturom koja ga nastanjuje. Tijelo je istodobno i druatveno (kulturalno) vlasniatvo i vlasniatvo pojedinca.  Frankenstein ili moderni Prometej je plodno tlo za istra~ivanje statusa tijela, njegovog vanjskog izgleda i funkcioniranja u kontekstu (ne)zadovoljavanja zahtjeva jedne dominantne kulture. Prema Marot Kia i Bujanu, druatveni stav prema devijacijama od norme, uklju ujui i ljude druga ije boje ko~e, ljude s deformacijama i hendikepirane, razlikovao se od jedne do druge druatvene strukture. Autori isti u da pretjerano netolerantne druatvene strukture, stvorene iz hegemonisti kih obi aja, imaju tendenciju guranja tjelesnih razli itosti na margine, dok liberalnije druatvene strukture daju nazive tim razli itostima i stavljaju ih unutar okvira subkultura, druatvenih subgrupa i sl. (2008.: 113). Cilj u nastavku ovog lanka je istra~iti u kojoj mjeri kulturno i ideoloaki ustanovljeni druatveni obi aji raznih dvojnosti utje u na tjelesni identitet vezan uz funkcioniranje tijela. U tom smislu emo se usredoto iti na sljedee dvojnosti: zdrava tijela  tijela s deformitetima (hendikepom), divljak  civilizirani ovjek, Zapad  Istok, te na razne hijerarhije u svezi s ovim dvojnostima. Lik Frankensteinovog udoviata i pitanje (ne)zadovoljavanja zahtjeva dominantne kulture Frankensteinovo stvorenje je kreirano na jedinstven na in. Glavni cilj njegovog tvorca, dok je sastavljao stvorenje iz dijelova tijela pokojnika uzetih iz grobova, bio je da o~ivi mrtvu materiju i da stvori novu vrstu koja bi bila zahvalna svojemu tvorcu za svoje postojanje. udoviate je trebalo posjedovati vrhunske odlike, ato bi ga istaknulo u odnosu na ostatak ovje anstva (Shelley, 2001.: 48):  Nova vrsta bi me slavila kao svojeg stvoritelja i izvor postojanja. No, mladi student medicine Victor Frankenstein je razo aran zavranim proizvodom poato stvorenje predstavlja eksperiment koji je poaao po zlu. Iako se pojedini dijelovi njegovoga tijela doimaju prekrasnima, cijela slika je u~asavajua: krajnji rezultat je udoviate ~ute boje ko~e i crne kose u u~asnom kontrastu s vodenastim o ima i ravnim, crnim ustima (Shelley, 1818.: 51):  Neki autori smatraju da bi ~uta ko~a stvorenja mogla zna iti da bi mogao biti predstavnik mongoloidne rase. Joseph W. Lew vidi fizi ku poveznicu s Bengalcima, koje su njihovi britanski vladari nazivali  crn ugama , zbog bijelih zubiju, ~ute ko~e i raskoano crne kose udoviata (1991.: 273), te predla~e afri ku poveznicu. Sama Shelley na jednom mjestu spominje da je boja ko~e stvorenja poput boje mumije (1818.: 40).  Njegova ko~a je bila boje i teksture poput mumije (1818.: 105).) Nadalje, fizi ka snaga udoviata, njegovi duga ki udovi, visina i sposobnost da izdr~i visoke temperature nalikuju na Mandinke, stanovnike zapadne Afrike ili na domoroda ke narode Kariba. Te porobljene narode se smatralo ni~im ljudskim biima, a u nekim slu ajevima viae ~ivotinjama negoli ljudima (na ini gaaenja pobune na Jamajci). Shelley, na koju su barem donekle utjecali postulati rasne geografije ili  geopolitike somatskih razlika (Bugg, 2005.: 656), ponekad govori o udoviatu u srednjem licu jednine, ono. Dakle, iako je muakog roda, nije sposoban razmno~avati se (Lew, 1991.: 274):  Ono nema sposobnost razmno~avanja, dakle druatveni spol. Frankenstein je bio prva osoba koja je pobjegla od stvorenja, u trenutku kad ono o~ivi. Nije prestravljen samo zbog njegovog izgleda, nego i zbog neartikuliranih zvukova koje proizvodi (Shelley, 1818.: 52):  Razjapio je svoje ralje i mumljao neke neartikulirane glasove, dok je grimasa cereka naborala njegove obraze. Mo~da je neato i progovorio, no ja ga nisam uo&  Frankenstein odbacuje ishod svojeg eksperimenta i odbija preuzeti odgovornost za stvorenje kao njegov stvoritelj. ak i odbija komunicirati s njim, inei time bilo kakav druatveni kontakt izmeu njega i njegovog stvorenja nemoguim. Frankensteinovo udoviate je liaeno svoje osobnosti: nema vlastito ime, ato je odlika koju posjeduju sva ljudska bia. Njegova sposobnost razmno~avanja je upitna. Potomak je nekoliko predaka (umjesto samo dvoje), poato je sastavljen od dijelova tijela raznih leaeva, a zapo eo je ~ivot kao odrasla osoba, ime je liaen zna ajnog dijela ljudskoga ~ivota - djetinjstva. Ono je takoer dobrim dijelom liaeno svojeg autobiografskoga ja, koje je, prema teoriji neuroznanstvenika Antonia Damasia, jedan od tri stupnja  jastava . Prema Damasiu, autobiografsko ja u uskoj je vezi s identitetom i predstavlja skup injenica (npr. tko Vas je rodio, gdje ste se rodili i sl.). i na ina postojanja koji karakteriziraju osobu kao pojedinca (Damasio, 2005.:173). udoviate ne posjeduje sjeanja iz proalosti, ime je njegovo autobiografsko ja naruaeno. Njegov tvorac nije njegov bioloaki otac, on nema majku, zbog ega je takoer liaen neposrednih predaka i brae, s kojima bi mogao uspostaviti srodstvo (Shelley, 1818.: 97). H: h j ~ ,thXHt8th hh5CJOJQJaJh h 6CJOJQJaJh hh6CJOJQJaJh CJOJQJaJh hhCJOJQJaJh h/'CJOJQJaJh heECJOJQJaJh heE6CJOJQJaJh h/'6CJOJQJaJh h?~6CJOJQJaJ h h?~0JCJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh h,CJOJQJaJj l ~ ,.) $dh`a$$hdh^ha$gdh$ & Fdha$gdydhgdh $dha$gdh dhgdh $dha$ dhgd?~,.NNT^ JN` ŶŧŧŘŧŧʼnzŧ`Qh heECJOJQJaJ3h h/'6CJOJQJ]aJfHq h hdCJOJQJaJh h)-CJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh hU0CJOJQJaJh hhCJOJQJaJh h/'CJOJQJaJh hyCJOJQJaJh CJOJQJaJh hy6CJOJQJaJ` !!#$#L%T%&&X&d&''.'0'2'4':'''<(r(((( ) ))N)T)4*6*@+F+Z+h+$,4,--2.4.L.N.P.R.\.^.\/^/0³"h h/'56CJOJQJaJh h/'5CJOJQJaJh hCJOJQJaJh hdCJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh hU0CJOJQJaJh h/'CJOJQJaJh h/'6CJOJQJaJ3)07@EEF FO]:c:hp~mm$dh`a$gd; $dha$$ & Fdha$gdy $dha$gd; $dh`a$;$dh$d%d&d'd-DM NOPQ`a$gdP`$dh`a$gd9' 00222233"3,3.38344444 4"4$4.4777777777ݿݿ݊wkݛݛkT-h h/'CJOJQJaJfHq h; CJOJQJaJ$h h?~CJOJQJaJnHtH h h?~0JCJOJQJaJh hdCJOJQJaJ(h h?~CJOJQJ^JaJnHtHh h?~CJOJQJaJh hU0CJOJQJaJh h/'CJOJQJaJ%h(Fh/'B*CJOJQJaJphPM7788L8N8z88r9t9::<<>>>4?@@@ZAbABBBBlDnDzD|D`EbEEEEEFF H"H0H6HIIvKKOǴxh h9'CJOJQJaJh hZ:gCJOJQJaJh h_~|CJOJQJaJh hCvSCJOJQJaJ%h(Fh/'B*CJOJQJaJphPMh=eCJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh h/'CJOJQJaJh h"CJOJQJaJ/OOQQdSSSSSS TTWWYY]]]V^\^dafa8c:c gg8h:hjkPmRmmmp⡏xl]]h hICJOJQJaJh=eCJOJQJaJ,h(Fh/'B*CJOJPJQJ\aJphPM#h h_~|CJOJPJQJ\aJ#h h/'CJOJPJQJ\aJh hCvSCJOJQJaJh hCvS6CJOJQJaJh h/'6CJOJQJaJh h/'CJOJQJaJh h_~|CJOJQJaJ#pp~qqt0u2u@Һ.JLh h cCJOJQJaJh=eCJOJQJaJh(FCJOJQJaJh h/'6CJOJQJaJh hhCJOJQJaJh h_~|CJOJQJaJh h/'CJOJQJaJh hvCJOJQJaJ7 : x "&,TVX^`02RTz|z B­tb"h h9CJOJQJ\]aJh h9CJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh; CJOJQJaJh h HCJOJQJaJ)jh h/'0JCJOJQJUaJ h h/'0JCJOJQJaJh h CJOJQJaJh h cCJOJQJaJh h/'CJOJQJaJ%Bz.DZrBbBd$:jtv6NVʸzhhhhhhhhYh h/'CJOJQJaJ"h h/'6CJOJQJ\aJ/jh h/'0JCJOJQJU\]aJ%h h 6CJOJQJ\]aJ%h h/'6CJOJQJ\]aJ"h h CJOJQJ\]aJ"h h9'CJOJQJ\]aJ"h h9CJOJQJ\]aJ"h h/'CJOJQJ\]aJ!f  $da$gd?~dhgdh $dha$gdh $dha$$dh`a$gd9f z    6 v  8t>xl]l]MMh h?~6CJOJQJaJh hmCJOJQJaJh CJOJQJaJh; CJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh h2CJOJQJaJh hJ!5CJOJQJaJh hhCJOJQJaJh hJ!CJOJQJaJh h 6CJOJQJaJh h CJOJQJaJh hJ!6CJOJQJaJtv>bdDFz|$d7$8$H$a$gd?~ $da$gd?~FHl$8BXdFh4|.2R<^b^bx B D F H f    !^!!."""ϿϰϤϰϿϤϤϿϤϰϤϤϿϤϤϿϰϤϿϰϤϰϿϿϿϤh CJOJQJaJh hmCJOJQJaJh h?~6CJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh h?~CJOJQJ]aJ"h h?~6CJOJQJ]aJ@  !!"""""$8%:%%&&P'<)>)B)D)H)J)d $dha$$d7$8$H$a$gd?~ $da$gd?~ $da$gd?~"###$$$$$4%6%:%<%|%~%%%p&r&&&&&2'L'N'P'R'''''N(P((( )ɫɫ}vohohoho^oh?~h/'6] h?~h>5d h?~h/' h/'6] h/'6h/'jh/'0JU5jh h?~0J>*B*CJOJQJUaJph,h h?~0J>*B*CJOJQJaJph h h?~jh h?~Uh CJOJQJaJh h?~CJOJQJaJh h?~CJOJQJ]aJ$ ))<)>)@)D)F)J)L)P)R)X)Z)h h?~CJOJQJaJjhUh h?~h/'h?~h/'6] J)N)P)T)V)X)Z) $dha$dX+p,p1h/R 45:pP`. A!"#$%  s666666666vvvvvvvvv66666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List >@> Footnote TextCJaJH/H Footnote Text Char mH sH tH @&`@ Footnote ReferenceH*B/!B apple-converted-spaceZB2Z  Body Text d"5CJOJPJQJ\aJmH sH Z/AZ Body Text Char&5CJOJPJQJ\aJmH sH tH HCRH Body Text Indentx^V/aV Body Text Indent CharCJaJmH sH tH oq ?~go6U`6 ?~0 Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] `4k߄+!$߄=@ ,` 07Op\B" )Z)GIJLMNPQ)p6J)Z)HKOR:̂j߄XTXT8@0(  B S  ?CP= /M Z 9r & ItJ!"",#X#,$$%#%,%%%((),).******}++,,.///g0s0000e1:2e22233456677R8Y88r999:r;;<<<<r===T>r>>?r?A>AOArAB#BC*C-C0CCDDE*ElEEFFGG'G HI'KOKKK-LMTMM#N0NxNNzOO'P1P2PP QQSQXQQQQQRRRRRRSTTUVVVWYYZZ[[5\B\]]^^^__````abrbbbbbbbLdwd|eeLggwhh_jkjzjj=kSkkAllllmBnnoopppp\qqrrrrsttttuuuu9v=vMvZvvvvv w wwwxxyyyyyyyzz&z>zCzNzPzlzyzzz{{@{L{|{{{{{{{{{{ ||<|G|N|Z|}||||}}#}8}?}d}s}}}}}}}}~~6~>~L~p~~~~~~~~~ 4Pcv"'4@S_eÀĀ̀#āȁЂă+YЄффӄԄԄքׄلڄ܄BCPQfgxzMOWX{ | \]8:LN7$8$**--e0f0445 56666f8g8i8r8<<<<==S>T>BB1C2C&G'GGGOOXSYSWW}X~X]]``qbrbJdLdhhhhllrr}s~sttttyyyzzzzzzz{{}{{{;|=|||b}d}}}n~p~~~|9͂ςkτфIQIQPQQQRQQVVbbффӄԄԄքׄلڄ܄R+HFY4BygBrxc8^8`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHx^x`OJQJ^Jo(hHoH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHl^l`OJQJ^Jo(hHo<^<`OJQJo(hH ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ^`B*o(ph. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.R+FY4yg4R +XM;: {; K m co!Sr%/'] /H/U0N=eE`QFPHLI-RCvSqCTMT\>5dZ:g_~|"=enN)-IM NrpJ!?eha@Lvpxho9 HP`(F2dy,?~ eY 9'@H IIIII I&I*I0I8I:I<I=2C߄ &(*,.48t@<>DFHT\hx|UnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialSGoudyTimes New Roman7.@Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1(SgG(SgG$pCpC!0l3QIP $PU02!xx > Frankenstein ili moderni Prometej : traganje za identitetomMateica Ester Vidovi   Oh+'0 0< \ h t @Frankenstein ili moderni Prometej : traganje za identitetomMateicaNormalEster Vidovi2Microsoft Office Word@@M1@#Z:@#Z:p՜.+,D՜.+, hp  ^Hewlett-Packard CompanyCl ?Frankenstein ili moderni Prometej : traganje za identitetom?Frankenstein ili moderni Prometej : traganje za identitetom TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSAt Z6Bhttp://projekter.aau.dk/projekter/files/14737912/Speciale_2.0.pdfZ6Bhttp://projekter.aau.dk/projekter/files/14737912/Speciale_2.0.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fղy:1Table7WordDocument Z@SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorey:y:KXFDW2GJ==2y:y:Item PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q