Naslov
Personalizam u misli Ivana Kozelja i Mije Škvorca
(Personalism in the thought of Ivan Kozelj and Miijo Škvorc)

Autori
Šestak, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Filozofija i religija. Suvremene teme. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 3. XII. 2016. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Urednik/ci
Tolvajčić, Danijel ; Mršić Felbar, Iva ; Malović, Nenad ; Ćubelić, Alojz

Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
139-157

ISBN
978-953-6420-08-7

Ključne riječi
Ivan Kozelj, Mijo Škvorc, isusovački filozofi, personalizam, osoba
(Ivan Kozelj, Mijo Škvorc, Jesuit philosophers, personalism, human person)

Sažetak
Ivan Kozelj (1896.-1982) i Mijo Škvorc (1919.-1989.) pripadaju onih isusovačkim filozofima 20. stoljeća koji su svoju formaciju stjecali u okvirima neotomističke školske filozofije u inozemstvu i u domovini. Kozelj je tako studirao filozofiju u Innsbrucku, teologiju u Louvainu a boravio je i na jednogodišnjoj specijalizaciji iz povijesti filozofije u isusovačkom učilištu u Pulachu kod Münchena. Škvorc je pak zbog ratnih i poratnih neprilika koje nisu dopuštale dotadašnji uobičajeni odlazak isusovaca na školovanje u inozemstvo, sve svoje studije završio u Zagrebu. Obojica su međutim sav svoj radni vijek proveli u Hrvatskoj, točnije u Zagrebu, gdje su predavali i pastoralno djelovali na intelektualnom području, a što je u ono vrijeme nerijetko značilo i – trpjeti. Kozelj je tako predavao filozofske predmete na Filozofskom institutu odnosno Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, dok je Škvorc predavao filozofiju na spomenutom isusovačkom učilištu, te ga je na toj dužnosti godine 1970. zateklo i imenovanje za pomoćnog zagrebačkog biskupa. Zbog svojih je glasovitih propovjedi sredinom 50-etih godina prošloga stoljeća u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu bio osuđen na dvogodišnji strogi zatvor u Staroj Gradišci (1956.-1958.). Dosadašnja filozofska misao ove dvojice mislilaca nije bila dostatno vrednovana. Ovaj prilog želi istražiti prisutnost personalizma u njihovim radovima. Ovdje se poglavito misli na personalističko insistiranje na uzvišenosti vrijednosti i dostojanstva ljudske osobe, slobode te personalizaciji međuljudskih odnosa i odnosa prema svijetu. Istraživanje će pokazati da je utjecaj europskih personalističkih filozofa na ovu dvojicu naših kršćanskih filozofa bio znatan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA