Naslov
Grupe podrške za medicinske sestre u Općoj bolnici Zadar
(Support groups for nurses in General hospital Zadar)

Autori
Ljubičič, Marija ; Šalov, Ana ; Leto, Ines ; Bačkov, Kristina ; Gusar, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
2. kongres s međunarodnim sudjelovanjem "Za mentalno zdravlje" - Mentalno zdravlje na radnom mjestu / - Zadar, 2018, 43-43

Skup
2. kongres s međunarodnim sudjelovanjem "Za mentalno zdravlje"

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 15.03.2018. - 17.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
grupe podrške, stres, mentalno zdravlje, medicinska sestra
(support groups, stress, mental health, nurse)

Sažetak
Uvod: U suočavanju s nizom izazova u obiteljskom, radnom i širem društvenom okruženju nerijetko je potrebna podrška drugih. Osobe koje imaju slične životne teškoće ili one koje su suočene s nerješivim problemima ili prijelaznim razdobljem u životu na kojeg ne mogu utjecati već se na njih prilagoditi, podršku mogu pronaći u grupi podrške. Grupe podrške tretmanske su grupe koje omogućuju razvijanje odnosa povjerenja među članovima, potiču na verbalizaciju osjećaja i razmjenu životnih i profesionalnih iskustava. S obzirom na razumijevanje radnog stresa, zahtjeve radne sredine te raspoloživost geštalt terapeuta u Općoj bolnici Zadar, u srpnju 2017. godine započelo je aktivno djelovanje grupe podrške za medicinske sestre. Cilj rada: Ispitati utjecaj grupnog procesa i razmjene iskustava na razinu profesionalnog stresa, anksioznosti, depresivnosti te osnaživanje socijalno-radnog funkcioniranja sudionika grupe. Metode: U 23 grupna okupljanja zatvorenog tipa koja su se provodila jednom tjedno, sudjelovalo je 13 glavnih medicinskih sestara. Sudionice su ispunile upitnik percipiranog stresa, anksioznosti, depresivnosti te percepcije radnog okruženja na početku okupljanja i šest mjeseci nakon tretmana. Za ispitivanje razlika između tretmana prije i poslije korišten je Wilcoxonov test. Za ispitivanje povezanosti među varijablama korištena je Spearmanova korelacija ranga. Statistički značajnim smatrane su vrijednosti p<0, 05. Rezultati: Uočava se srednje jaka povezanost osjećaja krivnje s percepcijom stresa (rs=0, 58 ; p=0, 024) i osjećajem odgovornosti (rs=0, 66 ; p=0, 007), što se povezuje s osjećajem nesigurnosti (rs=0, 76 ; p=0, 001). Nedostatak standarda, smjernica i normi povezan je s osjećajem bespomoćnosti (rs=0, 57 ; p=0, 058). Nije nađena statistički značajna razlika u percepciji stresa (p=0, 686), stupnju anksioznosti (p=0, 686) i depresivnosti (p=0, 285) na početku okupljanja i šest mjeseci nakon. Zaključak: Iako su postignuća članova grupe teško mjerljiva naši rezultati potvrđuju potrebu daljnjeg provođenja grupa podrške kao dobre metode prevencije stresa i očuvanja dobrog mentalnog zdravlja. Sudjelovanjem u grupi podrške članovi uviđaju drugačiju dimenziju vlastitih problema što doprinosi osnaživanju osobe i osjećaju sigurnosti

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA