Pregled bibliografske jedinice broj: 934589
Utjecaj liberalizacije nepokretnog telekomunikacijskog tržišta na konkurentnost operatora i kvalitetu usluge
Utjecaj liberalizacije nepokretnog telekomunikacijskog tržišta na konkurentnost operatora i kvalitetu usluge, 2012., magistarski rad, Ekonomski fakultet, Split
CROSBI ID: 934589 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj liberalizacije nepokretnog telekomunikacijskog tržišta na konkurentnost operatora i kvalitetu usluge
(The Impact of Liberalization of Fixed Telecommunication Market on Operator Competitiveness and Quality of Service)
Autori
Mastelić, Božidar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Ekonomski fakultet
Mjesto
Split
Datum
21.05
Godina
2012
Stranica
194
Mentor
Grubišić, Dragana
Ključne riječi
liberalizacija ; telekomunikacije ; konkurentnost
(liberalization ; telecommunication ; competitiveness)
Sažetak
U prvom dijelu rada, pod nazivom 1. UVOD, pristupnik definira problem, ciljeve, hipoteze i metode istraživanja. U drugom dijelu rada, pod nazivom 2. LIBERALIZACIJA I KONKURENTNOST TELEKOMUNIKACIJSKIH TRŽIŠTA, pristupnik je prikazao razvoj telekomunikacija u svijetu, objasnio tržišne strukture i konkurentnost, te definirao model utjecaja liberalizacije na konkurentnost i kvalitetu usluge. U trećem dijelu rada, pod nazivom 3. ISTRAŽIVANJE UTJECAJA LIBERALIZACIJE TELEKOMUNIKACIJA NA KONKURENTNOST I KVALITETU USLUGE, pristupnik najprije detaljno obrazlaže metodologiju istraživanja, te prikazao rezultate. Zaključci testiranja pojedinih hipoteza su sljedeći: • Izračunom HH indeksa, pokazalo se da koncentracija nepokretnog telekomunikacijskog tržišta pada, osobito nakon 2009. godine kada je na nepokretno tržite ušlo još nekoliko novih operatora. Time se potvrdila hipoteza 1.1. da se povećanjem broja operatora smanjuje koncentracija nepokretnog telekomunikacijskog tržišta. • Analizom ulaska novih operatora i broja usluga koje su ponuđene, pokazalo se da se liberalizacijom povećao broj naprednih usluga čime se hipoteza 1.2. također prihvatila. • Analiza investicija operatora u infrastrukturu i opremu provela se posredno analizom ulaganja u dugotrajnu imovinu, te se pozitivan trend povećanja dugotrajne imovine uzeo kao pokazatelj ulaganja u infrastrukturu. Time se prihvatila hipoteza 1.3. • Istraživanjem veze između cijene usluga i liberalizacije, pokazalo se da među njima postoji jaka pozitivna korelacija. Polazna postavka bila je da postoji jaka veza između stupnja liberalizacije tržišta i cijene lokalnih poziva HT –a, odnosno očekivalo se da će ta veza biti jaka, ali negativna. Kako se to nije pokazalo, uz ograničenje vezano za podatke kojima se raspolagalo, hipoteza 1.4. nije prihvaćena. • Istraživanjem stavova zaposlenika operatora pokazalo se da se liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta povećala kvaliteta usluge, pa je hipoteza 2 prihvaćena. Tri od ukupno četiri pomoćne hipoteze prve glavne hipoteze su s velikom vjerojatnošću prihvaćene, dok je druga glavna hipoteza također s velikom vjerojatnošću prihvaćena. Iz navedenog, može se zaključiti da je utjecaj procesa liberalizacije nepokretnog telekomunikacijskog tržišta na konkurentnost operatora i kvalitetu usluge koji ti operatori pružaju nesumnjivo izrazito pozitivan, no u kojoj mjeri će taj proces „istinski zaživjeti“ na nepokretnom tržištu ovisi o mnogo čimbenika, među kojima je najvažniji regulatorna politika. Pristupnik na kraju zaključuje da je za alternativne operatore u Hrvatskoj proces liberalizacije prespor, a u pojedinim segmentima i neučinkovit zbog čega ne mogu postići veći uspjeh i povećati prihode. Velike teškoće u poslovanju potvrđuje i podatak da su njihove ukupne kratkoročne i dugoročne obveze iz godinu u godinu sve veće. Optima Telekom, Metronet, a manje H1 Telekom odlučili su poslovanje temeljiti na gradnji vlastite telekomunikacijske mreže, što je rezultiralo velikim obvezama. Ponovno spajanje HT-a, kao donedavnog monopoliste, i njegove tvrtke kćeri na pokretnom tržištu T–Mobile dodatno će onemogućiti brži razvoj telekomunikacijskih usluga alternativnih operatera te će nužno voditi ka akvizicijama na telekomunikacijskom tržištu, što dokazuje i Vipnet-ova kupnja B- net-a. U četvrtom dijelu, 4. ZAKLJUČAK, prikazani su glavni zaključci do kojih se došlo kroz teorijsko i empirijsko istraživanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija