Pregled bibliografske jedinice broj: 933866
Analiza prinosa hibrida kukuruza u mikropokusima širom Hrvatske u sušnoj 2017. godini
Analiza prinosa hibrida kukuruza u mikropokusima širom Hrvatske u sušnoj 2017. godini // Book of Abstract / Rozman, Vlatka ; Antunović, Zvonko (ur.).
Osijek: Grafika Osijek, 2018. str. 108-109 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 933866 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza prinosa hibrida kukuruza u mikropokusima širom Hrvatske u sušnoj 2017. godini
(Analysis of maize hybrids yield in field micro trials throughout Croatia in dry 2017)
Autori
Rastija, Mirta ; Buhiniček, Ivica ; Jambrović, Antun ; Marković, Bojan ; Stepinac, Domagoj ; Iljkić, Dario ; Samobor, Vesna ; Čavlovićak, Snježana ; Dumičić, Gvozden ; Godena, Sara ; Jukić, Goran ; Vuletić, Saša ; Žibrin, Dragutin ; Šetić, Elvino ; Gunjača, Jerko ; Šimić, Domagoj ; Pejić, Hrvoje ; Šarčević, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Book of Abstract
/ Rozman, Vlatka ; Antunović, Zvonko - Osijek : Grafika Osijek, 2018, 108-109
Skup
53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 18.02.2018. - 23.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kukuruz ; prinos ; suša ; tolerantnost ; genotip
(maize ; yield ; drought ; tolerance ; genotype)
Sažetak
Sušni uvjeti i ekstremno visoke temperature kao posljedica klimatskih promjena se sve češće pojavljuju u jačem intenzitetu na području Hrvatske i postaju glavni uzrok niskih prinosa najznačajnijih usjeva, osobito jarih čije se najosjetljivije vegetacijsko razdoblje podudara s pojavom suše. Kukuruz je najzastupljeniji usjev u Republici Hrvatskoj i uzgaja se na oko 300 000 ha što čini gotovo 35 % udjela na oranicama. U razdoblju od 2000. do 2016. godine zabilježeno je nekoliko ekstremnih godina (2000., 2003., 2007., 2012.) u kojima je prosječan prinos kukuruza bio manji od 4, 5 t ha-1. Najučinkovitiji i ujedno najjeftiniji način prevladavanja negativnog utjecaja suše je stvaranje hibrida tolerantnih na sušu. U Hrvatskoj ne postoji sustavni oplemenjivački program kukuruza kojim bi se poboljšala tolerantnost na sušu niti je provođeno ciljano testiranje postojećih hibrida na ovo svojstvo. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi adaptabilnost najzastupljenijih hibrida kukuruza u Hrvatskoj glede tolerantnosti na sušu radi identifikacije superiorne germplazme i razvoja novih tolerantnih genotipova. Poljski pokusi postavljeni su u proljeće 2017. godine na 14 lokacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske u glavnim proizvodnim područjima kukuruza i na 5 lokacija u primorskom dijelu Hrvatske, suši sklonim okolinama. Uzgajala su se 32 komercijalna domaća i inozemna hibrida kukuruza FAO grupa od 300 do 600 u ukupno 22 poljska pokusa. Na svim pokusnim lokacijama provedeno je prikupljanje preciznih mikrometeoroloških podataka kao i sustavna opažanja i mjerenja niza agronomskih svojstava uz analizu simptoma suše. Prvi rezultati analize prinosa zrna ukazuju na velike razlike između lokacija među kojma su neke bile izrazito sušne, ali i između FAO grupa, odnosno pojedinih genotipova. Statistički opravdane razlike između genotipova u pogledu njihove razine tolerantnosti na sušu omogućit će njihovo daljnje testiranje i korištenje u stvaranju hibrida kukuruza prilagođenih uzgoju u sušnim uvjetima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
PKP-2016-06-8290 - Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu (AGRO-DROUGHT-ADAPT) (Pejić, Ivan, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Visoko gospodarsko učilište, Križevci,
Poljoprivredni institut Osijek,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, d.d.,
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Jerko Gunjača
(autor)
GORAN JUKIĆ
(autor)
Sara Godena
(autor)
Gvozden Dumičić
(autor)
Domagoj Stepinac
(autor)
Mirta Rastija
(autor)
Dario Iljkić
(autor)
Hrvoje Šarčević
(autor)
Antun Jambrović
(autor)
Domagoj Šimić
(autor)
Elvino Šetić
(autor)
Vesna Samobor
(autor)
Ivica Buhiniček
(autor)
Dragutin Žibrin
(autor)