Pregled bibliografske jedinice broj: 933839
Obilježja profesionalnog sagorijevanja na poslu nastavnika medicinske škole
Obilježja profesionalnog sagorijevanja na poslu nastavnika medicinske škole, 2017., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Osijek
CROSBI ID: 933839 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obilježja profesionalnog sagorijevanja na poslu nastavnika medicinske škole
(Features of professional burn-out at work of nursing school teachers)
Autori
Čanađija, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Osijek
Datum
01.12
Godina
2017
Stranica
42
Mentor
Topolovčan, Tomislav
Ključne riječi
nastavnici, profesionalno sagorijevanje, emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija, osobno postignuće, stres
(teachers, professional burnout, emotional exhaustion, depersonalization, personal achievement, stress)
Sažetak
Cilj: Utvrditi obilježja profesionalnog sagorijevanja na poslu nastavnika Medicinske škole, te utvditi postoji li razlika s obzirom na spol, radni staž u školi, razredništvo i prebivalište. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno kao presječna studija. U istraživanje je uključeno 113 nastavnika Medicinske, Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole, Komercijalne i trgovačke škole i Ekonomske i birotehničke škole u Bjelovaru. Kao instrument za prikupljanje korišten je anonimni upitnik. Upitnik se u prvom dijelu sastoji od šest zatvorenih pitanja koja se odnose na demografske podatke, a to su: dob, spol, prebivalište, ukupan radni staž u školi, razredništvo i škola u kojoj ispitanik radi. Za procjenu sindroma profesionalnog sagorijevanja korišten je preuzeti i modificirani upitnik, Skala profesionalnog sagorijevanja. Ukupan broj čestica u skali profesionalnog sagorijevanja je 22. Tvrdnje su vrednovane na Likertovoj ljestvici koja se sastoji od sedam stupnjeva intenziteta. Rezultati: Pokazano je da ne postoji značajna razlika s obzirom na dob, radni staž, razredništvo i prebivalište ispitanika te da ne doživljavaju profesionalno sagorijevanje na poslu. Najjača povezanost javlja se između emocionalne iscrpljenosti i osobnog postignuća te depersonalizacije i osobnog postignuća. Povezanost je nešto slabija, ali značajna, između emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije ispitanika. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja upućuju na poduzimanje preventivnih mjera, kao i na daljnje istraživanje drugih prediktora sindroma profesionalnog sagorijevanja kod nastavnika na još većem broju ispitanika.
Izvorni jezik
Hrvatski