Naslov
Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) invazivna vrsta koja prijeti krajobrazu
(The Box Tree Moth (Cydalima perspectalis) an invaive species threatening the landscape)

Autori
Raspudić, Emilija ; Brmež, Mirjana ; Majić, Ivana ; Sarajlić, Ankica ; Puškarić, Josipa ; Varga, Mirela ; Paulin, Đurđica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova seminara DDD i ZUPP 2018, invazivne strane vrste - izazov struci / - , 2018, 159-164

Skup
30. Znanstveno - stručno - edukativni seminar s međunarodnim sudjelovanjem DDD i ZUPP 2018

Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska, 03.04.2018. - 06.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
šimširov moljac ; Cydalima perspectalis ; šimšir ; simptomi šteta ; morfologija i biologija štetnika ; suzbijanje
(the box tree moth ; Cydalima perspectalis ; the boxes ; symptoms of damage ; pest morphology and biology ; suppression)

Sažetak
Šimširov moljac (Cydalima perspectalis Walker, 1859) je invazivna vrsta koja u Hrvatskoj ugrožava šimšir (Buxus sp.). Velike štete nastaju na živicama, grmovima, rondelama te je potrebno znati biologiju i ekologiju nove vrste kao bi se na vrijeme mogle poduzeti mjere suzbijanja. Šimširov moljac je leptir iz porodici porodice Crambidae. Leptir je aktivan noću, ima bjelkasta krila sa smeđim rubom, a mogu se pojaviti i jedinke s potpuno smeđim krilima. Odrasla gusjenica naraste do 4 cm, zelene je boje s debelim crnim i tankim bijelim prugama, na leđnoj strani nalaze se crne točke. Gusjenice se hrane lišćem, zapredaju ga nitima te izazivaju defolijaciju. Porijeklom je iz istočne Azije (Kina, Japan, Koreja). Od prvog nalaza šimširovog moljca u Njemačkoj (2006.) do nalaza u Hrvatskoj je prošlo samo 6 godina (2012. godine), a prve štete su već utvrđene 2013. u arboretumu Opeka (Varaždinska županija). Širenje ovog štetnika svake godine je intenzivnije te se nalazi na većem broju lokaliteta. Šimširov moljac može u potpunosti uništiti višegodišne živice (i do 100%). Sve češće se nailazi na propale živice i grmove šimšira, a poduzete mjere zaštite suzbijanje ne daju uvijek najbolje rezultate. Primjenom insekticida Rogor 40, aktivne tvari dimetoat, u koncentraciji 0, 20% koji uz sistemično ima i kontaktno djelovanje, smanjen je broj gusjenica nakon tretiranja, prvi dan za 33%, treći za 67%, peti za 94%, dok sedmi dan nije bilo živih gusjenica. Iako šumari i agronomi već dobro poznaju štetnika, njegova oštećenja te mjere suzbijanja, važno je stalno upozoravati na drastične štete koje može izazvati ovaj štetnik. Od velike je važnosti na vrijeme uočiti gusjenice te početi sa suzbijanjem, dok su gusjenice u mlađim stadijima. Ekološki prihvatljiviji način suzbijanja su otresanje i skupljanje gusjenica kao i primjena pripravaka na bazi Bacillus thuringiensis ssp. kurstaki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA