Pregled bibliografske jedinice broj: 933708
Optimiranje i modeliranje procesa proizvodnje biodizela iz otpadnog ulja uz gvanidinski katalizator
Optimiranje i modeliranje procesa proizvodnje biodizela iz otpadnog ulja uz gvanidinski katalizator // Knjiga sažetaka XII Meeting of Young Chemical Engineers / rsaljko, Domagoj ; Dejanović, Igor ; Žižek, Krunoslav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2018. str. 80-80 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 933708 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Optimiranje i modeliranje procesa proizvodnje biodizela iz otpadnog ulja uz gvanidinski katalizator
(Optimization and modeling of biodizel production process from waste oil with gvanidine catalyst)
Autori
Putnik, Aleksandra ; Mehić, Emina ; Džalto, Stjepan ; Faraguna, Fabio ; Jukić, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka XII Meeting of Young Chemical Engineers
/ Rsaljko, Domagoj ; Dejanović, Igor ; Žižek, Krunoslav - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2018, 80-80
ISBN
978-953-6894-62-8
Skup
XII. susret mladih kemijskih inženjera (SMLKI 2018)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.02.2018. - 23.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Biodizel, Gvanidin, Butanol
(biodiesel, gvanidin, butanol)
Sažetak
Biodizel je alternativno gorivo koje ima mnoge prednosti nad fosilnim dizelom, zbog čega se sve više istražuje njegova proizvodnja i primjena u motorima s unutarnjim izgaranjem. Dobiva se reakcijom transesterifikacije za koju je potrebno odabrati optimalne uvjete kako bi se dobilo maksimalno iskorištenje polaznih sirovina i ušteda energije. U ovom istraživanju, kao polazne sirovine korišteni su otpadno suncokretovo ulje i n-butanol. Jaka organska baza, trisupstituirani gvanidin, korištena je kao katalizator. Cilj istraživanja bio je odrediti optimalne vrijednosti masenog udjela katalizatora, molarnog omjera butanola i ulja, temperature i vremena reakcije za reakciju transesterifikacije. Korištena je metodologija odzivnih površina i Box-Behnkenov plan s kojim je određeno 30 pokusa koji su provedeni te je dobiven empirijski matematički model procesa. Nuklearna magnetska rezonancija 1H NMR korištena je za određivanje konverzije. Na temelju modela, došlo se do zaključka da najveći utjecaj na konverziju imaju molarni omjer butanola i ulja i maseni udio katalizatora. Temperatura i vrijeme ne utječu u značajnoj mjeri na konverziju. Provedena su i dva pokusa istraživanja kinetike reakcije kojima je utvrđeno da se ravnotežno stanje postiže vrlo brzo, što upućuje na veliku aktivnost gvanidinskog katalizatora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo, Temeljne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb