Naslov
Počeci diplomacije Republike Hrvatske u zapadnim nordijskim zemljama
(The beginnings of the diplomacy of the Republic of Croatia in the western Nordic countries)

Autori
Deželić, Gjuro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Simpozij "Iskustva moderne hrvatske diplomacije" / Andrlić, Mladen - Zagreb : Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, 1999, 147-160

Skup
Simpozij "Iskustva moderne hrvatske diplomacije"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.06.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
hrvatska diplomacija ; zapadne nordijske zemlje
(Croatian diplomacy ; western Nordic countries)

Sažetak
U tekstu koji se sastoji od 5 poglavlja (Uvod ; Kratak političko-povijesni pogled na Dansku, Norvešku i Island, te na razvoj nordijske ideje ; Počeci diplomacije Republike Hrvatske [RH] u nordijskim zemljama ; Hrvatska diplomacija u Danskoj, Norveškoj i Islandu od 1993. do 1996. godine ; Zaključne napomene) opisano je kako je hrvatska diplomacija započela svoje djelovanje u nordijskim zemljama u pozitivnom ozračju stjecanja nezavisnosti i suverenosti RH. Premda se u početku njena djelovanja upravo razbuktavao rat u susjednoj Bosni i Hercegovini, a više od četvrtine teritorija RH još bio okupiran, te je trebalo rješavati humanitarne probleme oko prognanika i izbjeglica, odnosi s nordijskim zemljama bili su u cjelini pozitivni i pretežno prijateljski, a osobito su se počeli unapređivati nakon oslobodilačke vojno-redarstvene operacije Oluja 1995.U „Zaključnim napomenama“ navodi se i analizira kako je za postizanje strateškog cilja RH – ulaska u Europsku Uniju i NATO „važna potpora nordijskih zemalja, jer one čine možda i najhomogeniju skupinu unutar tih integracija“. Posebno se analizira činjenica da se u tadašnjem svijetu (članak je napisan krajem XX. stoljeća), „u kojem se široko promjenjuju suvremene komunikacijske i informacijske tehnologije, kao i tehnologije ovladavanja zračnim prostorom i svemirom, te općenito tehnologije za vojne namjene, geostrateški interesi tradicionalnog tipa koji su doveli do dva svjetska rata u XX. stoljeću možda nemaju više tako presudno značenje“. Tekst završava ovako: „Ipak ostaje činjenica da Hrvatska pripada skupini srednjoeuropskih zemalja koje, prostirući se od sjevera do juga Europe, povezuju europski Zapad i Istok, s tim da Hrvatska povezuje taj srednjoeuropski milje s Mediteranom. Kad se tako promotri položaj u kojem se nalaze sve zemlje Srednje Europe (Poljska npr. na istoj liniji Sjever-Jug značajno proširuje srednjoeuropski kontakt prema skandinavskim i baltičkim zemljama), tada postaje jasna njihova važnost i uloga u Europi. Na taj se način srednja Europa, u kojoj je još do samog kraja osamdesetih godina ovog stoljeća veći dio njezinih država bio nesretno uklopljen u istočni komunistički blok, oplemenjuje svojom ulogom mosta između Zapadne i Istočne Europe te Sredozemnog i Baltičkog mora. To je povezivanje važno za Europu da bi u XXI. stoljeću mogla parirati političkim, ekonomskim i kulturnim izazovima drugih područja na našem globusu, a osobito Pacifičke regije u kojoj se može pretpostaviti da će zemlje Sjeverne i Južne Amerike te Dalekog Istoka imati važnu ulogu. U takvoj konstelaciji bit će značajna uloga hrvatske diplomacije u nordijskim zemljama, jer će trebati probuditi njihovo zanimanje za hrvatske gospodarske i kulturne potencijale, kao i uvjeriti ih da navedeni srednjoeuropski pojas na Jugu ne može postojati bez Hrvatske, te samim time neće moći imati ulogu mosta u povezivanju Zapada i Istoka, za što se one toliko zalažu na svojem Sjeveru.“

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA