Pregled bibliografske jedinice broj: 933525
DISPOZICIJSKE DIMENZIJE, SOCIJALNI IDENTITET I PERCEPCIJA MEĐUGRUPNE PRIJETNJE KAO ODREDNICE ETNIČKIH PREDRASUDA
DISPOZICIJSKE DIMENZIJE, SOCIJALNI IDENTITET I PERCEPCIJA MEĐUGRUPNE PRIJETNJE KAO ODREDNICE ETNIČKIH PREDRASUDA, 2018., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 933525 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DISPOZICIJSKE DIMENZIJE, SOCIJALNI IDENTITET I PERCEPCIJA MEĐUGRUPNE PRIJETNJE KAO ODREDNICE ETNIČKIH PREDRASUDA
(INDIVIDUAL DISPOSITIONS, SOCIAL IDENTITY AND INTERGROUP THREAT AS PREDICTORS OF ETHNIC PREJUDICE)
Autori
Skokandić, Lea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.03
Godina
2018
Stranica
158
Mentor
Prof. dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški
Ključne riječi
otvorene i prikrivene predrasude, autoritarnost, orijentacija na socijalnu dominaciju, nacionalna vezanost, percipirana međugrupna prijetnja
(subtle and blatant prejudice, authoritarianism, social dominance orientation, national attachment, perception of intergroup threat)
Sažetak
U svrhu boljeg razumijevanja dinamike međugrupnih odnosa te mogućnosti unaprjeđenja odnosa među grupama u zajednici, u ovom istraživanju su ispitane neke odrednice međugrupnih stavova koje su u podlozi etničkih predrasuda. Teorijsko polazište rada je temeljeno na integriranom pristupu istraživanja predrasuda koje uključuje pretpostavke da predrasude ovise o emocijama i motivaciji, da proizlaze iz ideoloških uvjerenja te da su pod utjecajem individualnih razlika. Pod tim vidom, ispitan je doprinos različitih dispozicijskih, identitetnih i situacijskih čimbenika u objašnjavanju predrasuda prema pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati samostalni i zajednički doprinos dispozicija pojedinca (autoritarnosti i orijentacije na socijalnu dominaciju) i identitetnih mjera (tri oblika nacionalne vezanosti: nacionalnog identiteta, nacionalizma i kozmopolitizma) u predviđanju otvorenih i prikrivenih predrasuda prema pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te medijatorsku/ moderatorsku ulogu percepcije međugrupne prijetnje kao ključnog situacijskog čimbenika. U istraživanju je sudjelovalo 684 studenata prve godine preddiplomskog studija na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, odabranih metodom višeetapnog klasternog uzorkovanja. Sudionici su ispunjavali upitnik koji se sastojao od uobičajeno korištenih i nekih novokonstruiranih skala za mjerenje ispitivanih konstrukata. Kvazieksperimentalnim nacrtom je ispitan učinak percipirane međugrupne prijetnje na iskazivanje etničkih predrasuda, tako da su sudionici iz intervencijske grupe čitali tekst, koji je imao za svrhu intenzivirati doživljaj prijetnje prema pripadnicima nacionalnih manjina, prije nego što su procjenjivali svoje stavove prema pripadnicima nacionalnih manjina. Usporedna grupa nije bila izložena ovoj intervenciji. Rezultati analize strukturalnih odnosa među varijablama pokazali su da se otvorene predrasude prema pripadnicima nacionalnih manjina mogu u značajnoj mjeri objasniti korištenim prediktorskim mjerama, pri čemu su orijentacija na socijalnu dominaciju i percipirana međugrupna prijetnja jedini čimbenici koji imaju značajan direktni doprinos. S druge strane, prikrivene predrasude prema pripadnicima nacionalnih manjina se ne mogu dobro objasniti pomoću korištenih mjera. Samo orijentacija na socijalnu dominaciju i odsustvo kozmopolitizma pokazuju neznatan direktni učinak. Utvrđen je značajan medijacijski učinak percipirane međugrupne prijetnje u odnosu između dispozicijskih i identitetnih čimbenika te otvorenih predrasuda prema pripadnicima nacionalnih manjina, pri čemu je utvrđena potpuna medijacija u odnosu između nacionalizma i autoritarnosti te otvorenih predrasuda, kao i djelomična medijacija u odnosu između orijentacije na socijalnu dominaciju i otvorenih predrasuda. Budući da manipulacija međugrupnom prijetnjom nije proizvela razlike između intervencijske i usporedbe grupe, nije utvrđen značajan moderirajući učinak percipirane prijetnje. Dobiveni rezultati predstavljaju dopunu prethodnih istraživanja budući da pokazuju kako je za predviđanje predrasuda potrebno uzeti u obzir više različitih obilježja vezanih uz pojedince i kontekst međugrupnih odnosa. Važan doprinos istraživanja jest nalaz da uobičajeno korišteni prediktori etničkih predrasuda nisu prikladni za predviđanje prikrivenih oblika predrasuda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija