ࡱ> ]bjbjzqzq/\/\ <+  T9h(,,,U8W8W8W8W8W8W8$ ;=J{8{8,,\9666,,U86U8666,`\k-6A8r9096 >5 >66 >66{8{86p9 > L P: FOLKLORNI PLES KAO OBLIK EDUKACIJE PLESA A SUVREMENOG PLESA Damir Vu i, prof. `kola suvremenog plesa  Ane Maleti Laginjina 13, 10000 Zagreb  HYPERLINK "mailto:vucicdamir@gmail.com" vucicdamir@gmail.com SA}ETAK U danaanje vrijeme sve veega i ja ega utjecaja multikulturalnosti, dovodi se u pitanje identitet pojedinca, a time i itavoga naroda. Prodor globalizacije stvorio je mialjenje kako su folklor i njegovo prakticiranje svojstveni uglavnom manje obrazovanim i konzervativnijim slojevima ljudi. Zato danas postoji esta sklonost narodnu umjetnost, koja se stvarala i formirala stoljeima, promatrati kao neato ato izumire i ato bi trebalo prepustiti zaboravu, a ne kao neato za nacionalni identitet zaista va~no i neato ato se razvija i ~ivi i treba o uvati pod svaku cijenu. Hrvatska po svom bogatom folkloru i folklornoj tradiciji, uz koju se ve~e mnoatvo obi aja, pripada samom vrhu svjetske narodne baatine. Upravo zbog toga ato se u nas folklor kao vrijednost joa uvijek dovoljno ne cijeni, nu~no je stalno motivirati i educirati mlade ljude da se uklju e u prou avanje folklornih sadr~aja i pru~iti im mogunost upoznavanja s njima. Poseban prinos u tome imaju plesa i. Oni su nositelji budunosti nacionalne baatine; jer, nakon ato zavrae plesnu edukaciju, o ekuje se da budu pokreta i i odgovorni promicatelji plesne kulture u okru~enjima gdje e ~ivjeti i raditi. Predmet Narodni plesovi sastavni je dio programa izobrazbe plesa a `kole suvremenog plesa Ane Maleti u Zagrebu. Iako tamoanji u enici, budui plesni voditelji, samo u drugom razredu srednje akole pohaaju nastavu narodnih plesova, tijekom nje dobivaju sve osnovne i klju ne informacije te edukaciju iz motori kih struktura kretanja, koja im kasnije u njihovu profesionalnom ~ivotu mo~e poslu~iti i kao inspiracija za umjetni ku kreativnost. Plesni pedagozi airom svijeta trebaju biti ti koji e svojim znanjem i radom ulagati viae i imati zna ajniju ulogu u podizanju svijesti o folklornom plesnom izri aju. KLJU NE RIJE I: folklorni ples, nacionalni identitet, plesna edukacija, plesni pedagozi, narodna umjetnost UVOD Danas se utjecajem okoline, globalizacije i drugih kultura polako po ela mijenjati, pa ak i gubiti svijest o vlastitom i nacionalnom identitetu . Dok druge kulture nameu ili uporno ~ele nametnuti svoje stavove i uvjerenja, budunost narodnog blaga i tradicionalnog izri aja ovisi upravo o reakciji sredine u kojoj smo odrasli ili u kojoj ~ivimo. Stoga postoje brojni rizici gubljenja identiteta pojedinog naroda, osobito ako on sam njih nije svjestan i spreman na razmatranje mogunosti njihovog otklanjanja kroz svakodnevno aktivno o uvanje tradicije izgraene u proalosti. Zato je pravo pitanje koliko emo u danaanje vrijeme, kada globalizacija uzima maha viae nego ikad prije i kada Hrvatska pokuaava ui u redovno lanstvo EU, uspjeti zadr~ati svoje pravo na vlastiti izri aj, folklornu baatinu i obi aje? Teako je o ekivati da e sve ostati kao ato je sada. Zato treba im viae nastojati educirati mlade naraataje, jer svima nam je poznato da  na mladima ostaje svijet , a time i o uvanje tradicijskih vrijednosti. Tu~no je pratiti injenicu da sve manje mladih ljudi posjeduje u tom smislu o ekivana prakti na i teorijska znanja, znanja iz ope kulture ili iz specijalisti kih djelatnosti. Kako bi neki ples (ovdje mislim ponajprije na narodni ples) ili kretanje postali umjetni ko djelo, valja ih izvesti u skladu s odreenim pravilima, jer stil i umjetnost razvijaju se na ve postavljenim temeljima. Upravo tim temeljima nastoji se podu iti sve one koji za takve oblike kretanja imaju interesa. U tom smislu, srednja akola suvremenog plesa  Ane Maleti u Zagrebu mladim naraatajima pru~a mogunost uspjeane plesne edukacije u suvremenim okvirima, ali isto tako u njima nastoji produbiti svijest o vrijednosti tradicionalnih oblika hrvatskih narodnih plesova i time ih potaknuti na anga~man oko njihovog ato boljeg i uspjeanijeg o uvanja. SREDNJA `KOLA SUVREMENOG PLESA  ANE MALETI , ZAGREB U drugom razredu srednje akole suvremenog plesa  Ane Maleti u Zagrebu, u enici pohaaju predmet Narodni plesovi. `kola djeluje od 1954. godine i jedinstvena je u Hrvatskoj zahvaljujui specifi nom nastavnom planu i programu. U srednjoj akoli, u koju se upisuju putem audicije, u enici se obrazuju za zvanje plesa a suvremenog plesa ili plesa a edukacijskog smjera. To napominjem zbog toga ato je vidljivo da u enici koji zavrae akolu imaju velike mogunosti nastaviti se baviti onim ato vole, postati nositeljima edukacije za budue generacije plesa a. Stoga je razumljivo da ih se kroz njihovo obrazovanje pokuaava educirati o svim oblicima kretanja koje e im u budunosti pomoi provoditi poduku za one koji za to budu imali volje, ambicije i, naravno, talenta. Tradicija akole prepoznaje se u injenici da njeni bivai u enici ine jezgru hrvatske suvremene plesne scene i plesne pedagogije te djeluju u najrazli itijim podru jima umjetni kog izraza. Navedeni profesionalni napredak u po etku se temeljio na pohaanju i savladavanju nastavnog plana i programa akole koji obuhvaa sljedee predmete: 1. PLES 2. PLES LABAN 3. RITMIKA 4. FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA 5. SUVREMENA PLESNA TEHNIKA 6. KLASI NI BALET 7. NARODNI PLESOVI 8. SCENSKA PRAKSA 9. GLAZBENA UMJETNOST 10. GLASOVIR 11. KINETOGRAFIJA 12. POVIJEST PLESA 13. ANATOMIJA 14. OSNOVE KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE 15. METODIKA SUVREMENOG ODGOJNOG PLESA 16. PEDAGOGIJA PREDMET 'NARODNI PLESOVI' CILJEVI PREDMETA Primarni cilj predmeta je stjecanje teorijskih i motori kih znanja iz podru ja narodnih plesova te znanja o mogunostima njihove primjene, ato prije svega uklju uje podizanje i o uvanje svijesti mladih ljudi o narodnoj tradiciji Hrvatske. Osim tog primarnog cilja, nastava iz predmeta Narodni plesovi takoer uklju uje stjecanje znanja, vjeatina i navika potrebnih za stjecanje novih motori kih aktivnosti i postignua. Sve navedeno u enike usmjerava i na aktivno provoenje slobodnog vremena kroz kreativne sadr~aje. NASTAVNI SADR}AJI Kako bi u enici stekli potrebna znanja o pojedinim hrvatskim narodnim plesovima, potrebno ih je najprije upoznati s povijesnim razvojem plesa uope, te sa europskim plesnim utjecajima, kako bi nau eno mogli primijeniti i primijetiti u upoznavanju kulturno  povijesnih zna ajki hrvatskih narodnih plesova. Takvi nastavni sadr~aji uklju uju, razumije se, stjecanje znanja o hrvatskim tradicijskim plesnim obi ajima poput zapisivanja i podrijetla naziva plesova, mjesta i vremena gdje se i kada pleau, svadbenih plesova, obi ajima kolovoa i zapovjednika plesova i tome sli no. ZADAE PREDMETA Jedna od osnovnih zadaa ovog predmeta jest upoznavanje posebnosti i specifi nosti etiriju plesnih zona narodnih plesova Hrvatske te njihovo analiziranje i usporeivanje, uz uo avanje i definiranje sli nosti i razlika meu njima. Nadalje navodim plesne zone te lokalitete i plesove koje obuhvaaju, a s kojima se u enici tijekom svog srednjoakolskog plesnog obrazovanja i edukacije upoznaju: 1. ALPSKA ZONA ( Podravina, Meimurje, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Istra ) a) Podravina 1. drmea 2. beljevina 3. ples z rop ecom 4. ~ena iala na gosti 5. moldovan b) Meimurje 1. raca plava 2. lepe naae senokoae 3. doala sam vam japa dimo 4. klin ek stoji pod oblokom 5. faljila se Jagica 6. kuritari  ples sa aeairima 7. ip ardaa 8. Regica 9. dok sem bila lepa mlada 10. zginula je pikuaa 11. Baroa, oj Barica c) Hrvatsko zagorje 1. Jelica kolce vodila 2. ajnzerica 3. arote~ 4. ~ena iala u gosti 5. polka 6. pod mostec d) Prigorje 1. kri i, kri i ti ek 2. polka e) Istra (mih) balun  1. aetnja 2. pribiranje 3. okretanje (valcat i vrtet) 2. PANONSKA ZONA ( bunjeva ki plesovi, Baranja, Slavonija, Posavina ) a) bunjeva ki plesovi (narodni plesovi Hrvata u Vojvodini) x~$ & x z  ŵ~gTE8hc5CJOJQJaJhchcCJOJQJaJ%hchtVB*CJOJQJaJph,hchc0J>*B*CJOJQJaJph%hchcB*CJOJQJaJph.jhchcB*CJOJQJUaJphhtVCJOJQJaJh\vhtV6CJOJQJaJh|6CJOJQJaJh\vhtV5CJOJQJaJhthK5CJOJQJaJhK5CJOJQJaJXz|~$ , ! $dha$gdKqdhgdQF0dgdQF0 $da$gdMdgdK$a$gdcgdK$a$gdKgdtV * f h x z   ( * z $ntxR*02(h&8>Z෪}hch5CJOJQJaJhcht5CJOJQJaJhK5CJOJQJaJh}5CJOJQJaJ!hN}5CJOJQJaJnHtHhSECJOJQJaJhtVCJOJQJaJhhCJOJQJaJhh5CJOJQJaJ-6(^\@Bjt&j^r⦗yjjy[hchSCJOJQJaJhchCJOJQJaJhchI5OCJOJQJaJhch\yCJOJQJaJhchrCJOJQJaJhchXbCJOJQJaJhch/QCJOJQJaJhchRCJOJQJaJhchCJOJQJaJhchCJOJQJaJhch%CJOJQJaJ#. t !!!R!p!!!!!!!!"*"f"""<#r###$*%,%B%D%P'R'ӵyjyjy[hchXbCJOJQJaJhch7~CJOJQJaJhchJwCJOJQJaJhch+CJOJQJaJhch\W"CJOJQJaJhch4CJOJQJaJhchaCJOJQJaJhchCJOJQJaJhchSCJOJQJaJhchI5OCJOJQJaJhchRCJOJQJaJ#!f"'''''''(-t/0000&1`111122@2f22dhgdQF0 $dha$gdMdhgdQF0 $dha$gdKqR'~''''''''''''((((())p*r***+ɼvj^RjvFvFvFvhjnCJOJQJaJhSCJOJQJaJhnDCJOJQJaJh\&fCJOJQJaJh+CJOJQJaJhth+5CJOJQJaJh\W"5CJOJQJaJh=5CJOJQJaJhthjn5CJOJQJaJhJ-V5CJOJQJaJht5CJOJQJaJh3=CJOJQJaJhch7~CJOJQJaJhchJwCJOJQJaJ+++,,,,,,-<----N.r/t///00114363F3H3J3h3j3ܸܬЬo_oOohthhH\5CJOJQJaJhth7n5CJOJQJaJhtht5CJOJQJaJhJ-VCJOJQJaJ"hthhH\56CJOJQJaJhhH\hhH\CJOJQJaJh7CJOJQJaJh&CJOJQJaJhMCJOJQJaJhnDCJOJQJaJhWCJOJQJaJh+CJOJQJaJhO\CJOJQJaJ22363l3n33n56777(:D<F<f<4>x?z?|?? 9dh^9gdQF0dhgdBh- $dha$gdJ? $dha$gdJ? $dha$gdQF0dhgdQF0dhgdJ-VdhgdQF0j3l3n3334T4V4h45557772949j9l999D<F<f<ŶŧŘ|pdpdpdpXHhth]y5CJOJQJaJhtCJOJQJaJhs@CJOJQJaJh*sCJOJQJaJhth*s5CJOJQJaJh-CJOJQJaJhJ-VhV'CJOJQJaJhJ-Vh}CJOJQJaJhJ-VhYiCJOJQJaJhJ-Vh7nCJOJQJaJhth7n5CJOJQJaJhJ-V5CJOJQJaJhJ-VhhH\CJOJQJaJf<B==4>>t?v?x?z?|???@@@"@6@@@@@@@ Bٻsh`UIU=UhahJ?5OJQJhROhJ?5OJQJhahJ?OJQJhvXOJQJhah-OJQJhah-5OJQJhBh-5OJQJaJhah-OJQJaJhah-5OJQJaJhJ-V5OJQJaJhM5OJQJaJh{bh-CJOJQJaJh{bhcCJOJQJaJh{bh]yCJOJQJaJhCJOJQJaJh]yCJOJQJaJ?@@6@H@b@@@@@@ A6AlAAAB*B>BtBBBBBdhgdvXdhgdJ?dhgdJ?dhgdQF0dhgdQF0 9dh^9gdQF0 BBBBBCCCCCDDDDDDDDDDEjElEpErEEbfbhbbbbbb~cccchdĹĹĹĎĀxoocğĹhah&'w5OJQJh-5OJQJh)H~OJQJUhJ?h-5OJQJhBh-OJQJhJ?5OJQJhBh-5OJQJhSdOJQJhM5OJQJhah-OJQJhah-5OJQJhahvXOJQJhahvX5OJQJhvX5OJQJhvXOJQJhJ?OJQJ&B(CBCVCCCCCCCDD&DJDDDDDDDjElEE&bHbbbdhgdQF0dhgdQF0dhgdvX1. djevoja ko kolo 2. srdim se duao 3. mazuljka (oj, divojko garava) 4. rokoko 5. bunjeva ko moma ko kolo b) Baranja 1. ran e 2. sitne bole 3. jabu ice 4. aoka ko kolo 5. kolo u dvi strane c) Slavonija 1. hajd' na livo 2. oj rastiu auanjati 3. mista 4. drmea 5. kalendara 6. ire 7. presjeka a 8. ~ita d) Posavina 1. staro sito 2. repa 3. du ec 4. drmea 3. DINARSKA ZONA ( Lika, Vrlika ) a) Lika 1. hrvatski tanac (danguba) 2. kolo b) Vrlika 1. aetano kolo 2. ples u paru 4. JADRANSKA ZONA (Split, otok Krk, otok Kor ula, Dubrovnik-posko ica (lino) a) Split 1. monfrina 2. polka c) Kor ula 1. vrtajica 2. dva passa (sotia) 3. manfrina b) Krk (sopile) 1. kr ki tanac d) Dubrovnik-posko ica lino uz pratnju lijerice 1. figura maana 2. okreti 3. krilo 4. figura prekid Osim navedenih zadaa predmeta Narodni plesovi, vrlo su bitne joa dvije, koje se o ituju kao va~an segment nastavnih sadr~aja predmeta. To su scenska primjena folklora i upoznavanje hrvatskog tradicijskog narodnog ruha. Oba nastavna sadr~aja slu~e u svrhu povezivanja usvojenih teorijskih znanja sa prakti nim kroz konkretne primjere, a za edukaciju su vrlo bitni i zanimljivi, tako da ih navodim posebno. SCENSKA PRIMJENA FOLKLORA U enicima se nastoji omoguiti da na temelju vlastitog iskustva do~ive folklor na sceni. Vjerujem da su u enici koji upiau akolu i koji zavrae nastavni program `kole suvremenog plesa dovoljno educirani da bi mogli prepoznati pojedine stilove folklorne grae, ato naravno dolazi do izra~aja prilikom koriatenja folklornih elemenata u suvremenom plesu. U sklopu predmeta Narodni plesovi u enici dobivaju ne samo prakti na, ve i teorijska znanja o folklornoj grai, koja onda koriste za potrebe suvremenog plesa, ato ovisi i o njihovom umijeu i talentu. Program Narodnih plesova, uz sve navedeno, obuhvaa obradu 64 razli ita plesa s itavog podru ja Hrvatske, kao i poduku kako ta znanja primijeniti i pokazati na sceni u sklopu pojedine izvedbe tj. koreografije, a da budu zadr~ane vrijednosti koje ima narodna umjetnost. Vrijednost takve koreografije prenosi ljubav i ljepotu prema narodnoj pjesmi i plesu, svirci, noanji i obi ajima, koji su sastavni dio naaeg hrvatskog identiteta ime se trebamo ponositi. Kroz predavanja uz video projekciju te posjeivanjem folklornih koncerata u Zagrebu, u enici se upoznaju sa zakonima scene i kompozicije. Krajem svake nastavne godine u enici u suradnji s profesorima izvode zavranu produkciju, koja je rezultat rada itave `kole. Koncert se odr~ava s ciljem pokazivanja rezultata akole i motiviranja naaih u enika, ali i svih ostalih da se upiau u akolu. HRVATSKO TRADICIJSKO NARODNO RUHO Upoznavanje narodne noanje koju odijeva stanovniatvo nekog podru ja va~an je dio edukativnog pristupa mladima koji upoznaju blago narodnog stvaralaatva. Razlike koje su se tijekom vremena dogodile u nekom kraju odrazile su se i dale svoj pe at u izgledu noanje. Osim kulturno  povijesnih, u narodnoj se noanji o ituju gospodarski i klimatski uvjeti kraja, kao i o itovanje pojedinaca i grupa ljudi u izra~avanju svojih vjeatina i talenata. Svi ti detalji oduvijek su bili interesantni mlade~i, kako prije, tako i danas. Oglavlja mladenki i udanih ~ena, otkrivanje razlika u izgledu radne i sve ane noanje, magijski simboli - sve su to zaatitna obilje~ja koja se uslijed brzog tempa danaanjeg ~ivota pomalo gube i zaboravljaju. U sklopu nastave, u enici `kole upoznaju se s pojedinim dijelovima narodne noanje koju imaju prilike i isprobati u suradnji s Folklornim ansamblom SKUD-a  Ivan Goran Kova i iz Zagreba, koji nam za tu priliku ustupa svoj prostor i bogati repertoar narodnih noanji. Svi u enici na kraju nastavne godine sudjeluju u nastupu i prezentaciji folklora na zavranoj produkciji koja najbolje do arava njihovu ~elju u plesnoj izvedbi folklorne grae na sceni, kao i pokazivanju svega ato su protekle godine nau ili o svojoj tradiciji. ZAKLJU AK Smatram da je va~no neprestano istra~ivati sve ato nam nudi hrvatska narodna umjetnost. Posebno u danaanje vrijeme kada obi aji i narodna noanja, na~alost, rijetko mogu biti vidljivi u svakodnevnom ~ivotu i radu. Motiviranje i edukaciju mladih i talentiranih ljudi smatram klju nom za unapreenje sadaanjeg stanja, ali i nastavka poticanja razvoja folklora u pravcu koji e biti pristupa an i prihvatljiv svima. Mladi naraataji vrlo esto s negodovanjem gledaju na tradicionalne vrijednosti ako im se one nude kao neato zastarjelo i neato ato u suvremenom svijetu nije moderno. Zato im se kroz sadr~aje koji ujedinjuju suvremenost i tradiciju, poput navedenog narodnog plesa unutar akole suvremenog plesa, ipak lakae i, dapa e, vrlo uspjeano mo~e potaknuti svijest o nu~nosti o uvanja narodnog blaga. Na ina, dakle, ima i ne treba od toga odustajati, atoviae, uvijek treba biti kreativan i nastojati pronai nove. To je s danaanjim mlaim generacijama ponekad teako, ali se dugoro no gledano i viae nego isplati. LITERATURA Ivan an, Ivan. 1996. Narodni plesni obi aji u hrvata, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, Institut za etnologiju i folkloristiku Ivan an, Ivan. 1964. Narodni plesovi hrvatske, Zagreb: Savez muzi kih druatava Hrvatske URL: http://www.ss-suvremenogplesa-amaletic-zg.skole.hr/nastava/predmeti FOLK DANCE AS A FORM OF EDUCATING DANCERS OF CONTEMPORARY DANCE SUMMARY: Nowadays, when the impact of multiculturalism is increasingly stronger, the identity of the individual and thus the whole nation is being brought into question. The penetration of globalization has created a view that folklore and its practice are generally characteristic for less educated and more conservative class of people. Because of this, today there is a tendency that folk art, which has been created and established for centuries, is not viewed as something of great importance for national identity or as something that is being developed and should be preserved at all costs, but as something that is becoming extinct and should be forgotten. For its rich folklore and folk tradition with which many customs are associated, Croatia belongs to the top of the world's folk heritage. Because of the fact that folklore is still not appreciated enough it is necessary to constantly motivate and educate young people to participate in the study of folklore content and provide them the opportunity to get acquainted with them. The dancers have a special contribution to that. They are the carriers of the future national heritage, because after they finish the dance training they are expected to be initiators and responsible promoters of dance culture in places where they live and work. The subject of folk dances is an integral part of educating dancers at the Ana Maleti School of Contemporary Dance in Zagreb. Although their students and future dance teachers attend folk dances only in the second year of high school, they get all the basic and essential information and education on motor structures of movement, which can later serve as the inspiration for artistic creativity in their proffesional life. Dance teachers around the world should be the ones who will use their knowledge and work to invest more and have a significant role in raising awareness of folk dance expression. KEY WORDS: folk dance, national identity, dance education, dance teachers, folk art Damir Vu i Ana Maleti School of Contemporary Dance Laginjina 13, Zagreb  HYPERLINK "mailto:vucicdamir@gmail.com" vucicdamir@gmail.com      PAGE \* MERGEFORMAT 1 bbbbbcc4cTc~cccccdd,dgBgrgtggggggh@hBhnkpk $dha$gdGF hdh^hgd&'w Vdh^Vgd&'wChdh]C^hgd&'wdhgdQF0dhgd&'wdhgdQF0h@hBhhhhi^ijjkkklknkpkknnop&p(pHpJpnpppppq qqȼȰȕznbnzVh8ECJOJQJaJhHUCJOJQJaJhGFCJOJQJaJhcCJOJQJaJh4hcCJOJQJaJhthc5CJOJQJaJhth|OJQJhtCJOJQJaJh\;CJOJQJaJh|CJOJQJaJh=yCJOJQJaJhy:CJOJQJaJh&'wCJOJQJaJhtOJQJ!pkktvvvNz|‰r $da$gdTO $da$gdTO dgdJ-VdgdTO $dha$gdBh-dhgdJ-V $dha$gdGFdhgdQF0qHq0t2t>v@vvvvvwyyyy4yVyyyyyHzlz~zzzzz{{{{{{||}|~ 02drtЃJԇ噍hXbCJOJQJaJhJCJOJQJaJh%CJOJQJaJhk}CJOJQJaJh\HCJOJQJaJhthc5CJOJQJaJhCJOJQJaJh4hcCJOJQJaJhcCJOJQJaJ7ԇއڈ‰r|̼yiVF6hTO0JCJOJPJQJaJhA0JCJOJPJQJaJ$hBh-hBh-CJOJQJaJnHtHhBh-CJOJQJaJnHtHhTOCJOJQJaJnHtHhx*CJOJQJaJnHtH$hx*hx*CJOJQJaJnHtHhBh-hN}5CJOJQJaJh[0zh[0z5CJOJQJaJhXb5CJOJQJaJh+hcCJOJQJaJhJCJOJQJaJhXbCJOJQJaJ,.NP\^|~™ԙ֙,.FHPRrvDzzjhRCJOJQJaJmH sH !hTO5CJOJQJaJmH sH 'hhTO5CJOJQJaJmH sH $hmi>hTOCJOJQJaJmH sH (hmi>hTO0JCJOJQJaJmH sH $hmi>hTOCJOJQJaJnHtH'hfhTO5CJOJQJaJnHtH!hTO5CJOJQJaJnHtH%v 86:<@BFHLN$a$gdQF0 dgdQF0gd8?cdgdTO $da$gdmi> $da$gd8?c 68 2468<>BDHJN{l{U{F>:>:>:>:h+Djh+DUhJ-VhN}CJOJQJaJ,hJ-Vh8?c0J>*B*CJOJQJaJphhJ-Vh8?cCJOJQJaJ%jhJ-Vh8?cCJOJQJUaJh8?ch8?cCJOJQJaJ$h8?ch8?cCJOJQJaJnHtHh8?ch8?c6CJOJQJaJh8?ch8?c5CJOJQJaJh\v5CJOJQJaJ$hhTOCJOJQJaJmH sH hTOCJOJQJaJmH sH NP~hJ-VhN}CJOJQJaJh+DhwjhQF0U*h_L mHnHu*hQF0jhQF0U 21h:pq. A!"#$% 9 01h:pBh-. A!"#$% P 5 01h:pBh-. A!"#$% 9 01h:pBh-. A!"#$% P 5 01h:pBh-. A!"#$% 9 01h:p&'w. A!"#$% P 5 01h:pBh-. A!"#$% 9 01h:p&'w. A!"#$% P P5 01h:pBh-. A!"#$%  s666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J qNormal dCJ_HaJmHsHtH nnN}Naslov 1$d<@&-5CJ KH OJPJQJ\aJ mHnHtHu>A`> Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa d^d hH\0Standard (Web)ddd[$\$CJOJPJQJaJtHJ`J hH\ Bez proredaCJ_HaJmHsHtH O hps\O!\N} Naslov 1 Char)5CJ KH OJPJQJ\aJ mHnHu6U@16 N} Hiperveza >*B*ph:@B: QF00 Zaglavlje  p#@Q@ QF00Zaglavlje Char CJaJtH 8 b8 QF00Podno~je  p#>q> QF00 Podno~je Char CJaJtH PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V@Z5X6Lb7}_dW(m,@)$vb'h Ji7C10\*O]4k !ᣄD_x<|~GN:2x[|W㹎~K;V ˯o>x;A:|H"̝kع"X $og1 -Y,{"4" N@blAxFp1a5 W\Zxj<븛Pl7 Mq#c[Vw#d0&¹C"֐ ɁQM++$,l!Flo;Fm# wCL0^Fs"!=$B")16 WKU{"2 6{1eA ; qc?Pȹ ;D~bYL7%׭˓KK 2m$"zg)G߄溹JAOBQoֵƺR9n%3B;~fP;\ny+H,2K"WADNJ+JCrܒk7rt3x2#]N§ZaU,-='7_/ ?4c3s![ZcdWj(Gtb•tԷ<ڷlP-$Y#<yH9liꙆȮiW1ceXٚjb4çҽ.֭ͥ.go4j j KFޱ\)ޤIh_[][#:?حW- MJiuM ]x n] .!"8<4oSŷ *****************************************************- R'+j3f< Bhd|mt | |(,9BCx~  Z d l n  " ? I K R k m     : ? M W    & 1 2 3 8 E F %fhINlpCEIMU^_fmv8:UWpz@CFKQS^h'*qs VZeiqu $37AEeiq} *2 "lptw!#bk "]_ $&139DGZ]eikw049:dh} %24MOPW[inoqwz!"$.69@CZ\fhiqsz    1 4 ? B G J P S X _ j o p s  ,!0!3!9!;!E!G!Q!^!h!j!o!u!v!{!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"""2"9"@"B"Y"`"n"o"@#H#_#a#u#x####$%$y$$$$f%h%x%%%%%%%%& && &(&*&1&4&8&:&T&W&u&&&&&&&&&&' '' ''''''' ( (?(@(((((((()))()+)9)<)j)r)x)})))))@*B*Q*T*Z*\*b*d*r*t*~***********+ + +++'+0+3+8+E+N+X+_+++++++++++6,9,G,Q,,,,,,,,,,, --%-0-@-E-----C.F.O.P.....b/j/x/y///////////l0o000+1-1o1q111111111D2F2P2Q2X2Z2^2`2b2f2g2n2r2u2222222)3*3r33333333445566778899:":w:;;;;;;;;; < < <<<<<<<<<<3<6<9<+,<?QRvw x~ 2 3 opMNUWdfpr  23@Adekl!#23 #$01CDYZeivw9:OPdh|}$2?Mjn~56?@Z\fhpq~      $ % 0 1 > ? F G O P X _ p q ,!0!8!9!D!E!M!Q![!\!g!h!|!}!!!!!!!!!!!!!!!""####?(@(:)<)])^)++6,7,D.F.O.P.D2F2P2Q222)3*3r3t33333y:A;L;;;;;;;; < <<<<<<<<<6<9<3lmfflm\\(&)&1&3&8&8& < < <<<<3<9<lmfflm\\(&)&1&3&8&8& <9<9%BcbSct_L 4N}|Sd4WMC!\W"V'x*Bh-QF0y:\;mi>ZAnD8EGFI5OTOoOnRJ-VvX[hH\O\Xb{bc8?c\&fjnq*sds&'w\y=y]y[0z|k})H~SE+DtVM}7~K7ns@aw&R\HRJ"ROKqx7c-MjYiuW/QHU\v=Jw+ AG23=%J?1>arS <<@ 8<  024:@BDbUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri7@CambriaA$BCambria Math"1(+g(+g3 l3 l!4;;2QHP $P2!xx  Damir Vu iDamirOh+'0l  ( 4 @LT\d Damir VuiNormalDamir2Microsoft Office Word@F#@B @B  3՜.+,D՜.+,T hp  Sport d.o.o.l;  NaslovTitle$ 8@ _PID_HLINKSA $mailto:vucicdamir@gmail.com$mailto:vucicdamir@gmail.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~Root Entry F܂1Table\ >WordDocumentSummaryInformation(|DocumentSummaryInformation8CompObj}  F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q