Naslov
Uključivanje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavu geografije
(Environmental Impacts of Tourism on the Eastern Adriatic Coast: The Case Of South Dalmatia, Croatia)

Autori
Šulc, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem povodom obilježavanja 120. godišnjice osnivanja i 70. godišnjice kontinuiranoga djelovanja Hrvatskoga geografskoga društva “Položaj i uloga geografije u suvremenom društvu”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
digitalna kartografija ; GIS ; Europski socijalni fond ; srednja škola
(digital cartography, GIS, European Social Fund, high school)

Sažetak
Razvoj novih istraživačkih područja u geografiji te razvoj geografskih informacijskih sustava kao alata koji omogućuje kvalitetnije i potpunije razumijevanje prostorne stvarnosti, sve više ukazuju na potrebu uvođenja GIS-a ranije u obrazovni proces. S obzirom na nedovoljno praktičnog i eksperimentalnog rada učenika u redovnoj nastavi te njihovu opterećenost postojećim nastavnim sadržajima, postavlja se pitanje na koji način dodatno uvesti GIS u srednjoškolsko obrazovanje, a da se dodatno ne optereti nastavni plan i program. Potencijalno rješenje tog problema pružio je Europski socijalni fond, koji je putem Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. financirao izradu kurikuluma srednjoškolskih fakultativnih predmeta putem projektnog poziva Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini, a koji je koordiniralo i provelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U okviru tog projektnog poziva srednje škole su uspješno prijavile i provele veći broj projekata, pri čemu su četiri uključivala i predmete vezane uz geografiju i GIS. Srednja škola Ivanec u suradnji sa Srednjom školom Matije Blažine u Labinu osmislile su, u okviru projekta HEUREKA – spoznajom do uspjeha, kurikulum i priručnik za fakultativni predmet Digitalna kartografija u trajanju od 70 nastavnih sati namijenjen učenicima 2. i 3. razreda srednje škole. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu u suradnji s Gimnazijom Andrije Mohorovičića u Rijeci su, u okviru projekta Znanost Plus, kreirale kurikulum i priručnik fakultativnog predmeta Geoinformatika u trajanju od 35 nastavnih sati za učenike 3. razreda. Srednja škola Hvar uključila je GIS u čak tri fakultativna predmeta (Geoinformatika u geografija, Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja i Solarna astronomija) u sklopu projekta HvaR&D – uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova primjena u održivom razvoju otoka Hvara. Gimnazija Petra Preradovića u Virovitici u suradnji sa Srednjom školom Marka Marulića u Slatini i Srednjom školom „Stjepan Ivšić“ u Orahovici kreirala je kurikulum i priručnik fakultativnog predmeta Geografija rizika i klimatske promjene u okviru projekta Zajedno kroz prirodoslovlje. Uz srednjoškolske nastavnike, u pripremi kurikuluma i priručnika aktivno su sudjelovali nastavnici i suradnici s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kurikulumi novih fakultativnih predmeta obuhvatili su osnovna područja primjene GIS-a u geografiji i srodnim istraživanjima te potiču korištenje GIS-a kao alata u razumijevanju prostora i prostornih procesa, uz naglasak na primjeni i problemskom pristupu. Učenici kroz praktični rad na računalima te izradu vježbi i manjih projekata stječu osnovna znanja i vještine rada u GIS-u i digitalnoj kartografiji, što neizostavno uključuje: (1) upoznavanje s GIS-om i digitalnom kartografijom, (2) izradu tematskih karata, (3) rad s prostornim bazama podataka, (4) digitalizaciju prostornih podataka, i (5) jednostavne prostorne analize. Uz navedeno, svaki od kurikuluma uključuje izradu najmanje jednog istraživačkog rada učenika, čime se potiče istraživački pristup i aktivno usvajanje znanja i uočavanje procesa u učenikovoj životnoj sredini i šire. Uz izradu kurikuluma i priručnika, provedba navedenih projekata ojačala je i nastavničke kompetencije nastavnika uključenih u projekt. Intenzivnim metodičkim, pedagoškim i didaktičkim edukacijama značajno nastavnici su se upoznali s najsuvremenijim metodama učenja, poučavanja i rada s učenicima. Projekti su također omogućili materijalno opremanje škola za izvedbu novih fakultativnih projekata. Stoga se može zaključiti da su navedeni projekti višestruko pozitivno pridonijeli jačanju učeničkih i nastavničkih kompetencija te se nadamo da će sličnih projekata u budućnosti biti još i više.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA