Pregled bibliografske jedinice broj: 932698
Laszowski i hrvatsko arhivsko nasljeđe
Laszowski i hrvatsko arhivsko nasljeđe // Stoljeće nakon Laszowskog / Pleše, Tajana ; Stipančević, Mario (ur.).
Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2016. str. 77-91 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 932698 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Laszowski i hrvatsko arhivsko nasljeđe
(Laszowski and the Croatian archival heritage)
Autori
Lučić, Melina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stoljeće nakon Laszowskog
/ Pleše, Tajana ; Stipančević, Mario - Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2016, 77-91
ISBN
978-953-7659-41-7
Skup
Znanstveno-stručni skup Stoljeće nakon Laszowskog
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Emilij Laszowski ; Arhivsko gradivo ; Hrvatski državni arhiv ; Spašavanje i prikupljanje arhivskoga gradiva ; Akvizicijska politika ; Arhivistika ; Povijest
(Emilij Laszowski ; archives ; Croatian State Archives ; salvaging and acquiring archives ; acquisition policy ; archival science ; history)
Sažetak
U radu se opisuju značajke arhivističkoga djelovanja E. Laszowskoga, povezane s njegovim dugogodišnjim radom u Hrvatskom državnom arhivu, središnjoj hrvatskoj arhivskoj ustanovi. Gotovo polustoljetno njegovo arhivističko djelovanje obuhvaća spašavanje i prikupljanje arhivskoga gradiva, objavljivanje izvora, rad na institucionalizaciji arhivističke struke te preseljenje Zemaljskoga arhiva u novu, namjenski građenu zgradu Sveučilišne knjižnice i Zemaljskoga arhiva. Njegova su nastojanja, među ostalim, rezultirala istaknutijim mjestom arhivistike i središnjega arhiva na društvenoj, znanstvenoj i kulturnoj ljestvici. Zajedno s I. Bojničićem – djelatnost im je u najvećem dijelu promatranoga razdoblja u arhivističkom smislu teško razdvojiti – pokušavao je stvoriti senzibilitet javnih tijela i privatnih osoba prema gradivu, ističući da poslove oko čuvanja, vrednovanja, odabiranja i izlučivanja moraju voditi stručnjaci, arhivari, koje u tom poslu treba voditi interes mogućih istraživača, krajnjih korisnika, a ne osobno, subjektivno mišljenje. Rad sustavno i kritički prikazuje iznimno bitno područje djelovanja jednoga od najistaknutijih pripadnika hrvatske intelektualne elite na prijelazu iz 19. u 20. st. – Emilija Laszowskoga, koji je život posvetio hrvatskoj prošlosti i kulturnoj baštini. Njegove su zasluge za arhivsku struku nemjerljive, pa je rad ujedno znanstveni povijesni prinos i prinos arhivistici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest
