Pregled bibliografske jedinice broj: 932673
Demografska kriza u Hrvatskoj: zrcalo društvene, ekonomske i vrijednosne krize
Demografska kriza u Hrvatskoj: zrcalo društvene, ekonomske i vrijednosne krize // Hrvatsko društvo: 25 godina nakon Vukovara 91. / Živić, Dražen ; Žanić, Mateo ; Macut, Petar (ur.).
Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2018. str. 73-93 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 932673 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demografska kriza u Hrvatskoj: zrcalo društvene, ekonomske i vrijednosne krize
(A Demographic Crisis in Croatia: The Reflection of the Social, Economic and Value Crisis)
Autori
Turk, Ivo ; Šimunić, Nikola ; Živić, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatsko društvo: 25 godina nakon Vukovara 91.
/ Živić, Dražen ; Žanić, Mateo ; Macut, Petar - Zagreb : Vukovar : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2018, 73-93
ISBN
978-953-7964-52-8
Skup
19. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91. - dvadeset i peta godina poslije"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 14.11.2016. - 15.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatska, stanovništvo, depopulacija, starenje
(Croatia, population, depopulation, population ageing)
Sažetak
Demografska kriza u Hrvatskoj traje već pedesetak godina. Tijekom 1960-ih godina stanovništvo Hrvatske ušlo je u proces starenja. U to se doba javljaju procesi reprodukcijske i generacijske depopulacije. Godine 1991. Hrvatska ulazi u proces prirodnog pada broja stanovnika koji od tada kontinuirano traje. Domovinski je rat dodatno pogoršao sve nepovoljne već postojeće demografske procese, a uzrokovao je i niz novih. Tijekom posljednjih pola stoljeća u Hrvatskoj je također prisutna selektivna emigracija prema dobi, odnosno emigracija mlađeg stanovništva u najpovoljnijoj reproduktivnoj dobi. Sve to zajedno rezultira progresijom starenja stanovništva i produbljivanjem demografske krize. Izgledno je da će se negativni demografski trendovi u Hrvatskoj i dalje nastaviti. Sve do sad provedene projekcije stanovništva ukazuju na nastavak ukupne depopulacije i starenja stanovništva s time da je moguća potpuna inverzija dobnog sastava u kojima će naraštaji stari 65, pa čak i 75 godina i više biti osjetno brojniji od mladih naraštaja dobi do 14 godina. Izražen proces starenja stanovništva najjasnije se ogleda u sve većim izazovima glede mirovinske, socijalne i zdravstvene skrbi starih osoba. Uz objašnjavanje postojeće demografske situacije, cilj rada je izraditi projekciju stanovništva Hrvatske i usporediti je s dosadašnjim projekcijama. Iako je cijela Hrvatska zahvaćena dubokom demografskom krizom, postoje regionalne razlike s prisutnim trendom homogenizacije na temelju nepovoljnih obilježja. Postavlja se pitanje kako poboljšati postojeće vrlo nepovoljno stanje. Nada još uvijek postoji, no u cilju poboljšanja postojećeg stanja potrebno je što prije početi provoditi sveobuhvatnu demografsku i obiteljsku politiku. Ona mora obuhvaćati niz pronatalitetnih mjera, a ujedno se mladim obiteljima, kroz kvalitetno osmišljenu obiteljsku politiku treba omogućiti kvalitetno roditeljstvo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb