Pregled bibliografske jedinice broj: 932553
Novootkrivena trasa rimske komunikacije od Burna do Kapitula i problem ceste ad imum montem Ditionum Ulcirum
Novootkrivena trasa rimske komunikacije od Burna do Kapitula i problem ceste ad imum montem Ditionum Ulcirum // The century of the brave: Roman conquest and indigenous resistance in Illyricum during the time of Augustus and his heirs / Stoljeće hrabrih: Rimsko osvajanje i otpor starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika / Milićević Bradač, M ; Demicheli, D. (ur.).
Zagreb: Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 353-360 doi:10.17234/9789531756099.28 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 932553 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Novootkrivena trasa rimske komunikacije od Burna do Kapitula i problem ceste ad imum montem Ditionum Ulcirum
(Newly discovered part of Roman communication from Burnum to Kapitul and the problem of the road ad imum montem Ditionum Ulcirum)
Autori
Cesarik, Nikola ; Glavaš, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
The century of the brave: Roman conquest and indigenous resistance in Illyricum during the time of Augustus and his heirs / Stoljeće hrabrih: Rimsko osvajanje i otpor starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika
/ Milićević Bradač, M ; Demicheli, D. - Zagreb : Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 353-360
ISBN
978-953-175-609-9
Skup
Stoljeće hrabrih: arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika = The Century of the Brave: Archaeology of the Roman conquest and indigenous resistance in Illyricum during the time of Augustus and his heirs
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.09.2014. - 26.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Salona ; Burnum ; mons Ulcirus ; Butižnica ; Strmica ; Mračaj ; Grahovsko polje ; Kapitul kod Knina ; Marasovine ; Bobodol ; Vrbnik
(Salona ; Burnum ; mons Ulcirus ; Butižnica ; Strmica ; Mračaj ; Grahovsko polje ; Kapitul near Knin ; Marasovine ; Bobodol ; Vrbnik)
Sažetak
Točna lokacija podnožja zagonetne planine Ulcirus, do kojega je u duljini od 77, 5 milja vodila rimska cesta (ad imum montem Ditionum Ulcirum), i danas je predmet raznih spekulacija. Još uvijek je najaktualnija teorija I. Bojanovskog, koji je podnožje planine Ulcirus smjestio na područje Strmice, točnije na području oko prapovijesne gradine (Stražbinice) kraj srednjovjekovne utvrde u zaseoku Matos (poznate i kao Matas gradina). Strmica se nalazi u dolini rijeke Butižnice, između Orlovice i Derala (planine koja predstavlja razmeđe planinskih cjelina Dinare i Ilice). Između obronaka Dinare i Derala teče potok Mračaj, koji predstavlja prirodnu poveznicu između doline Butižnice i Grahovskog polja. Prema Bojanovskom, tu je bila granica Delmata i Ditiona, a cesta koja je vodila do podnožja planine Ulcirus (odnosno do Strmice), zapravo bi trebala biti nastavak ceste Salona – Andetrij (Via Gabiniana). Također, na temelju nekoliko miljokaza s područja Grahovskog polja, doline Unca i Petrovačkog polja, iznesena je i pretpostavka da je caput viae te druge trase zapravo bio legijski logor Burnum ; odnosno da je cesta ad imum montem Ditionum Ulcirum, svojom završnom trasom vodila od Burna preko Kninskog polja sve do Strmice, ali i da je tijekom Klaudijeve vladavine dobila svoj nastavak prema Grahovskom polju i dalje prema Sisciji. S lijeve strane rijeke Krke, na području Oprominja, uočena je trasa rimske ceste koja povezuje današnja sela Marasovine i Bobodol sa Vrbnikom kod Knina. Hipotetski gledano, ta se trasa može uklopiti u brojčane udaljenosti uklesane na miljokazima pronađenim u Bosni i Hercegovini, pa se može i povezati s pretpostavkom I. Bojanovskog. Otkrivena trasa neprekinuto je sačuvana u duljini od 4 rimske milje, položena je na povoljnom terenu, bez većih uspona. Trasa je očito povezivala legijski logor Burnum i legijsku ispostavu u Kapitulu kod Knina, koja je nadzirala nekoliko prirodnih puteva koji su vodili do Kninskoga polja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija