Naslov
Osobni arhivski fond: arhivistička teorija i hrvatska arhivska praksa
(Personal Papers: Archival Theory and Croatian Archival Practice)

Autori
Lučić, Melina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.08

Godina
2012

Stranica
233

Mentor
Kolanović, Josip

Ključne riječi
Osobni arhivski fond ; Arhivsko gradivo ; Rukopis ; Zbirka rukopisa ; Osobni arhiv ; Osobni zapisi ; Privatni zapisi pojedinaca ; Privatno arhivsko gradivo ; Sveobuhvatni arhiv ; Kultura sjećanja ; Baštinske ustanove ; Akvizicijska politika ; Vrednovanje osobnih zapisa ; Arhivističko načelo provenijencije ; Arhivističko načelo prvotnoga reda ; Arhivistička obradba i opis ; Dostupnost gradiva ; Osobni podatci ; Privatnost ; Autorsko pravo ; Etički kodeks arhivista
(personal papers ; archives ; manuscript ; manuscript collection ; personal archives ; personal records ; private records of individuals ; private archives ; total archives ; culture of remembrance ; heritage organisations ; acquisition policy ; apprising the personal papers ; archival principle of provenance ; archival principle of the original order ; archival processing and description ; accessibility in personal papers ; personal data ; privacy ; copyright ; archivists' code of ethics)

Sažetak
U disertaciji se pojmovnom analizom detektira terminološka neujednačenost u arhivističkoj teoriji u svezi s osobnim arhivskim fondovima, pojašnjavaju se uzroci tomu i predlažu rješenja. Teorijski aspekt rada zaokružen je pregledom najrazrađenijih i najutemeljenijih praksa u svim terminološkim i izvedbenim pojavnostima – australske, kanadske i američke – i s osloncem na njih. Istražen je osobni arhivski fond u Hrvatskoj u sveobuhvatnosti njegova značenja u arhivističkoj teoriji – pojam, tipologija, odnos prema drugim vrstama gradiva, mjesto u kontekstu totaliteta arhiva i dr. – i arhivskoj praksi (vrednovanje i akvizicijska politika, preuzimanje, oblikovanje, sređivanje i opis, dostupnost, etičke dvojbe i dr.), s osobitim naglaskom na fondovima književnika i znanstvenika. Višegodišnje bavljenje osobnim arhivskim fondovima u praksi Hrvatskoga državnog arhiva omogućilo je da se u sve segmente istraživanja ugradi i iskustveni aspekt, poduprt mnogobrojnim inozemnim primjerima. Uz Uvod i Zaključak disertacija ima osam poglavlja: Osobni arhivski fondovi u arhivističkoj teoriji, Javno i privatno u totalitetu arhiva, Osobni arhivski fondovi u Hrvatskoj, Osobni arhivski fondovi i specijalizirani arhivi na primjeru književnika i znanstvenika, Vrednovanje, akvizicijska politika i preuzimanje, Arhivistička obradba, Dostupnost gradiva i autorsko pravo te Etička pitanja. Na kraju disertacije osam je priloga te popis oko 400 jedinica literature, pravnih propisa i norma, objavljenih obavijesnih pomagala te neobjavljenih i objavljenih arhivskih izvora. Znanstveni prinos ogleda se u istraživanju osobnoga arhivskoga fonda u sveobuhvatnosti njegova značenja u arhivističkoj teoriji (pojam, tipologija, odnos prema drugim vrstama gradiva odnosno stvaratelja i dr.) i arhivskoj praksi (struktura različitih tipova osobnih fondova, opis i izradba obavijesnih pomagala, pitanje dostupnosti itd.). Spoznaje i zaključci dobiveni na temelju istraživanja pronalaze izravnu primjenu u praksi arhivističke obradbe, a konkretnim planovima strukturnih shema pridonose osmišljavanju kvalitetnijih planova za sređivanje osobnih arhivskih fondova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA