Naslov
LJEKOVITO BILJE S OTOKA LOŠINJA I NJEGOVA PRIMJENA U DERMATOLOGIJI
(MEDICINAL PLANTS FROM ISLAND OF LOŠINJ AND THEIR APPLICATION IN DERMATOLOGY)

Autori
Maleš, Željan ; Ledić Drvar, Daniela ; Ivekić Jambrošić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
1. HRVATSKI KONGRES DERMATOFARMACIJE s međunarodnim sudjelovanjem SURADLJIVOST PACIJENATA U PRIMJENI DERMATOLOŠKE TERAPIJE - Knjiga sažetaka / Galić, Anita ; Pepić, Ivan - Zagreb : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2018, 126-127

ISBN
978-953-7897-09-3

Skup
1. hrvatski kongres dermatofarmacije = 1st Croatian Congress on Dermatopharmacy

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.03.2018. - 24.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ljekovito bilje, Lošinj, dermatologija
(medicinal plants, Lošinj, dermatology)

Sažetak
Svrha rada: Lošinj je otok raznolike i bujne vegetacije. Krajem XIX. stoljeća velika površina otoka Lošinja bila je pošumljena borovima zahvaljujući profesoru Ambrozu Haračiću koji je dokumentirao oko 1500 biljnih vrsta od kojih 939 spada u autohtone vrste (mirta, planika, kadulja, lavanda), 230 u ljekovito bilje (kadulja, konopljika, lavanda, lovor, matar, mravinac ili origano, ružmarin) te 80 vrsta u egzotično bilje. Razvoj zdravstvenog turizma na otoku Lošinju počinje u lipnju 1892. godine kada su Mali i Veli Lošinj proglašeni klimatskim lječilišnim mjestima. U radu smo željeli dati pregled najčešćeg ljekovitog bilja s otoka Lošinja i njegovu uporabu u dermatologiji. Materijali, metode i rezultati: Lavanda ili lavandula (Lavandula angustifolia Mill.) je biljka iz roda Lavandula L. unutar kojeg se nalazi 39 vrsta. Najčešće se koristi za proizvodnju eteričnog ulja koje ima antiseptičko i analgetsko djelovanje te se koristi u pripravcima za liječenje akne, ekcema, psorijaze i rozaceje. Maslina (Olea europaea L.) je mediteranska vazdazelena biljka, poznata po svojoj ljekovitosti. Bogata je vitaminom E koji je glavni tjelesni antioksidans. Maslinovo ulje ima protuupalo i hranjivo djelovanje te zbog esencijalnih masnih kiselina koje sadrži ublažava suhoću i upalu kože sklonije atopiji i psorijazi. Mirta (Myrtus communis L.) je vazdazelena grmolika biljka. Destilacijom mladih listova mirte dobiva se eterično ulje koje se primjenjuje u tretmanima aromaterapije. Planika, maginja (Arbutus unedo L.) je grmolika, vazdazelena biljka. Bogata je vitaminom C i antioksidansima. Plodovi maginje se koriste i u kozmetici, uglavnom kao dodatak kremi za njegu lica. Smilje (Helichrysum italicum Roth Guss.) nazivaju i "biljkom koja nikad ne vene". Danas se često uzgaja zbog eteričnog ulja, a primjenjuje se u kozmetičkoj industriji i medicini. Premda je smilje pogodno za korištenje kod mnogih bolesti, najpopularnije je u upotrebi protiv bora, hiperpigmentacija (balansira pigment kože i na taj način pomaže kod hiperpigmentacija na koži) i drugih znakova starenja. Djeluje antiseptički i pročišćava kožu. Snažno djeluje protiv slobodnih radikala, potiče proizvodnju kolagena te poboljšava mikrocirkulaciju, a time i detoksifikaciju kože. Gospina trava, rupičasta pljuskavica, kantarion (Hypericum perforatum L.) je višegodišnja zeljasta biljka koja cvjeta od svibnja do rujna. Cvjetovi su žuti. Rabi se kao antidepresiv, sedativ i antibiotik. Aktivna supstanca je hiperforin. Kantarionovo ulje koristi se za ublažavanje i liječenje opeklina. Zaključak: Danas na tržištu postoje različiti oblici krema i balzama koji sadrže kemijske, ali i biljne aktivne sastavnice koje pomažu u liječenju kožnih bolesti. Najnoviji literaturni podaci potvrđuju postojeći interes za uporabu ljekovitog bilja u dermatologiji. Potreban je poseban oprez u osoba s pozitivnom anamnezom atopije ili alergijskih reakcija, budući u njih biljke mogu izazvati alergijske ili iritativne upalne reakcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Farmacija

POVEZANOST RADA