Naslov
Komercijalna kvaliteta male kapice Chlamys varia (Linnaeus, 1758) uzgajane u raznim tehnološkim sustavima
(Commercial Quality of Black Scallop, Chlamis varia (Linnaeus, 1758) Raised in Different Technological Systems)

Autori
Kunica, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za akvakulturu

Mjesto
Dubrovnik

Datum
30.09

Godina
2013

Stranica
46

Mentor
Gavrilović, Ana/Jug-Dujaković, Jurica

Neposredni voditelj
Gavrilović, Ana

Ključne riječi
mala kapica, Chlamis varia, rast, indeks kondicije, tehnogija uzgoja, komrcijalna kvaliteta
(Black Scallop, Chlamis varia, growth, condition index, farming technology, commercial quality)

Sažetak
Mala kapica, Chlamys varia (Linnaeus, 1758) komercijalno je interesantna vrsta školjkaša koji se za sada ne uzgaja, već na tržište dolazi izlovljavanjem iz prirodnih populacija. Kako tehnologija komercijalnog uzgoja ove vrste nije definirana, željelo se dobiti što potpunije podatke o stupnju preživljavanja, pokazateljima rasta i kvalitete mesa u nekoliko različitih uzgojnih sustava (tankovi recirkulacijskog sustava, pridneni kavezi, lanterne na uzgojnim linijama za školjkaše postavljene na četiri i osam m dubine). Jedinke za pokus sakupljene su u Malostonskom zaljevu tijekom zime i proljeća 2012. god., te krajem travnja iste godine naseljene na uzgojne sustave. Pokus je proveden u duplikatu, a trajao je do početka studenog. Najbolje preživljavanje do kraja pokusa (27%) utvrđeno je u recirkulacijskom sustavu, dok je vjerojatno zbog visoke temperature ambijentalne morske vode, u lipnju utvrđen 100%-tni mortalitet jedinki u lanternama na četiri m dubine, a u srpnju u pridnenim kavezima i lanternama na osam metara dubine. Ova pretpostavka potvrđena je naknadnim pokusom preživljavanja jedinki pri različitim temperaturama (20°C i 24°C) u recirkulacijskom sustavu. U razdoblju 1.5.2012. – 1.7.21012. god. najveći prirast u dužinu utvrđen je u lanternama na osam m dubine (1, 57 mm i 1, 54 mm). Rezultati PCA analize pokazali su dvije slične skupine s obzirom na visinski prirast: recirkulacijski uzgojni sustav i lanterne na osam metara dubine. Prirast u širinu i visinu statistički se značajno razlikovao čak i u istom uzgojnom sustavu za sve tri primjenjene uzgojne tehnologije, s tim da je ta razlika za prirast u širinu kod uzgoja u lanternama manja u odnosu na druga dva uzgojna sustava. Indeks kondicije školjkaša također se značajno razlikovao u srpnju u ovisnosti o uzgojnom sustavu (ANOVA, p<0, 05). Najveća srednja vrijednost indeksa kondicije (CI) po Mann-u (1978) utvrđena je u lanternama (155, 4), dok je najniža bila u recirkulacijskom sustavu (102, 9). Vrijednosti indeksa mesa po Fleury i sur. (2003) pokazali su drugačije varijacije od CI, ali su najviše vrijednosti također utvrđene u lanternama postavljenim na 8 m dubine. Pregledom otisaka tkiva gonada utvrđeno je da do mriješćenja dolazi početkom svibnja, a u recirkulacijskom sustavu i u jesen. S obzirom na rezultate istraživanja dalo bi se zaključiti da Malostonski zaljev zbog visokih ljetnih temperatura, ne predstavlja područje pogodno za uzgoj male kapice. Međutim pokusni uzgoj u potpuno kontroliranim uvjetima u zatvorenom recirkulacijskom sustavu pokazao je obećavajuće rezultate, te je potrebno provesti dalja istraživanja, kako bi se ova uzgojna tehnologija optimizirala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Biotehnologija

POVEZANOST RADA