Naslov
Utjecaj tehnologije uzgoja janjadi na razvijenost trupa i kakvoću janjećeg mesa
(The influence of lamb breeding technology on the development of the carcass and the quality of lamb meat)

Autori
Marić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.03

Godina
2018

Stranica
35

Mentor
Mioč, Boro

Neposredni voditelj
Vnučec, Ivan

Ključne riječi
janjad, paška ovca, istarska ovca, lička pramenka, trup, mesne odlike
(lambs, Pag sheep, Istrian sheep, Lika Pramenka, carcass, meat traits)

Sažetak
Hrvatske izvorne pasmine ovaca su osnova nacionalne proizvodnje janjećeg mesa te su zbog toga iznimno važne za ostvarivanje dohotka ruralnog stanovništva, ponajviše u našim brdsko- planinskim i priobalnim područjima te na otocima. Odlike janjećih trupova iz navedenih područja uglavnom su rezultat kombinacije pasmine i tehnologije uzgoja životinja, odnosno međuodnosa ovaca (janjadi) i okolišnih čimbenika. Stoga je cilj ovog rada utvrditi utjecaj uzgojne, primarno hranidbene tehnologije na kakvoću janjećeg mesa te utjecaj dobi janjadi pri klanju na klaoničke pokazatelje, razvijenost trupa, boju mesa, pH vrijednost mesa i kemijski sastav mesa janjadi paške ovce, istarske ovce i ličke pramenke. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 360 janjadi triju pasmina (120 paške, 120 istarske i 120 ličke). Prva skupina janjadi (paška) od partusa do klanja bila je hranjena isključivo ovčjim mlijekom-sisanjem ; druga skupina (istarska janjad) uz mlijeko je konzumirala sijeno, a treća skupina janjadi (lička janjad), uz mlijeko je konzumirala pašu. Prosječne vrijednosti klaoničkih pokazatelja i odlika trupova janjadi bile su različite između uzgojnih područja, što se u najvećoj mjeri pripisuje različitoj dobi i tjelesnoj masi janjadi pri klanju. Sukladno tome, trupovi i tjelesni organi paške janjadi bili su znatno slabije razvijeni u usporedbi s istarskom janjadi i janjadi ličke pramenke. S obzirom na tjelesnu masu pri klanju, očekivano je najveći randman utvrđen u janjadi paške ovce (59, 79%), dok se veća tjelesna masa pri klanju u istarske i ličke pramenke negativno odrazila na randman janjadi (52, 56% i 52, 02%). Najveća masa organa koji nisu sastavni dio trupa utvrđena je u ličke janjad (11, 4 kg) zatim u janjadi istarske ovce (8, 7 kg) te janjadi paške ovce (4, 0 kg). Najveća vrijednost L* pokazatelja boje MLD-a utvrđena je u istarske janjadi (47, 03), a najmanja u janjadi ličke pramenke (39, 20). Najmanja vrijednost a* pokazatelja boje MLD-a utvrđena je u istarske janjadi (16, 63). Janjad ličke pramenke imala je pak najmanju vrijednost a* pokazatelja boje na MRA (16, 47). Najveća vrijednost L* pokazatelja MRA utvrđena je u istarske janjadi (54, 21), a najveća vrijednost b* pokazatelja iste mišićne regije u paške janjadi (3, 73). Najduži leđni mišić (MLD) janjadi paške ovce sadržavao je najmanje bjelančevina (19, 25%) i najviše masti (5, 59%). MLD istarske i janjadi ličke pramenke sadržavali su gotovo identičnu količinu bjelančevina (20, 39% i 20, 41%), dok je navedeni mišić istarske janjadi sadržavao najmanje masti (1, 98%) od svih istraživanih skupina janjadi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA