Naslov
Regulatori i stimulatori rasta u proizvodnji jagodastog voća
(Regulators and stimulators of growth in production of berry fruits)

Autori
Jenić, Milena ; Duralija, Boris ; Antolković, Ana Marija ; Maslov, Luna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka 13. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem / Dugalić, Krunoslav - Zagreb : Grafo-Mark, 2018, 57-57

Skup
13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće

Mjesto i datum
Daruvar, Hrvatska, 01.03.2018. - 03.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biljni regulatori, biljni biostimulatori, jagodasto voće, proizvodnja voća
(plant regulators, plant stimulators, berry fruit, production)

Sažetak
Modernizacijom poljoprivrede biljni regulatori rasta i biostimulatori dobivaju sve veći značaj u intenzivnoj proizvodnji. Praktično se primjenjuju diljem svijeta na biljnim kulturama od velikog gospodarskog značaja, što uključuje i različite vrste jagodastog voća. Mnogi od regulatora djeluju na povećanje uroda, skraćivanje ili produljenje vremena dozrijevanja, poboljšanje kvalitete plodova, bolju akumulaciju hranjivih tvari, veličinu ploda, bolju skladišnu sposobnost, transport, dužinu vegetacije i dr. Biljne regulatore rasta (BRR) često pogrešno nazivamo hormonima, jer se hormoni sintetiziraju u samoj biljci. Sintetske BRR može se grupirati u dvije skupine: inhibitore i stimulatore rasta. U inhibitore rasta spadaju abscizinska kiselina i etilen koji usporavaju rast biljaka, dok u stimulatore pripadaju auksini, citokinini i giberelini koji potiču vegetativni i generativni rast. Biljni biostimulatori mogu biti različite supstance prirodnog (ili sintetskog) porijekla, njihove mješavine ili bioekstrakti različitih koncentracija. Većinom su to komercijalni pripravci koji sadrže više aktivnih tvari. Mogu djelovati kontaktom ili se mogu translocirati kroz čitavu biljku. Primjenjuju se na biljke s ciljem poboljšanja efikasnosti usvajanja hraniva, otpornosti na abiotske i biotske stresove i poboljšanjem kvalitete ploda bez obzira na sastav hraniva. Ne smiju biti štetni za ljude i okoliš. Njihovo djelovanje indirektno regulira metabolizam biljke čime poboljšava njezin rast i razvoj bez da mijenja njihov prirodni tijek. Od jagodastih voćnih vrsta najviše se upotrebljavaju u proizvodnji maline, jagode, borovnice i kupine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA