Pregled bibliografske jedinice broj: 931350
Mara Matočec, seljačka spisateljica iz Podravine
Mara Matočec, seljačka spisateljica iz Podravine // Književna revija (Osijek), 52 (2012), 2; 205-209 (recenziran, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 931350 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mara Matočec, seljačka spisateljica iz Podravine
(Mara Matočec, peasant writer from Podravina)
Autori
Smiljanić, Vlatko
Izvornik
Književna revija (Osijek) (1330-1659) 52
(2012), 2;
205-209
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
Mara Matočec ; Hrvatska seljačka stranka ;
(Mara Matočec ; Croatian Peasant Party ;)
Sažetak
Mala oniska ženica, blijeda lica, sa živim izrazitim svijetloplavim očima, malim orlovskim nosom, sitnim ručicama, na kojima neobično uočljivo odskaču žile ; skromno i jednostavno seljački odjevena. Prva podravska spisateljica, prosvjetno-kulturna aktivistkinja i prva hrvatska političarka. Uslijed raspada Austro-Ugarske Monarhije prije bezuvjetnoga ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom u Hrvatskoj nastaju nove političke stranke. Najjača među hrvatskim oporbenim strankama bila je Radićeva Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) osnovana 1904. godine. Nakon Prvoga svjetskog rata Antun Radić u HPSS-ovom glasilu Dom – listu hrvatskomu seljaku za razgovor i nauk objavljuje poziv seljacima kako bi u uredništvo Doma poslali svoje literarne i pjesničke uratke. Tim činom nastaje hrvatska seljačka književnost između dva svjetska rata. Između političkih vijesti unutar Doma objavljuju se i radovi hrvatskih seljaka. Njihovo se stvaralaštvo i rad toliko intenziviralo da je HPSS morao osnovati posebnu zajednicu hrvatskih seljačkih pisaca. Godine 1920. osnovana je Seljačka sloga, kulturno, prosvjetno i dobrotvorno društvo unutar Radićeve Seljačke stranke. U početku je društvo izdavalo list Seljačka prosvjeta, a nakon 1925. list povećava svoj volumen i mijenja naziv u Seljačka sloga. To je društvo diljem domovine osnivalo svoje ogranke, a bilo ih je više od tisuću. Društvo je osobito bilo razvijeno u unutrašnjoj Hrvatskoj. U Podravini, kraju koji je uz Slavoniju, Baranju i Srijem žitnica naše domovine, rođena je u Đelekovcu kraj Koprivnice 1885. godine Mara Jendrašić, najistaknutija seljačka spisateljica između dva svjetska rata. (...)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Književnost, Kroatologija
Napomena
Uz osvrt tu su i pjesma Bakica moli (1941.) te misli i pogledi Mare Matočec
