Naslov
Svrha diktata i učestalost primjene u nastavi Hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju
(Purpose of dictation and accuracy in Croatian langue teaching in primary education)

Autori
Pernar, Mateja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.02

Godina
2016

Stranica
75

Mentor
Kolar Billege, Martina

Ključne riječi
diktat, pismene vježbe, hrvatski jezik
(dictation, written tasks, Croatian language)

Sažetak
Diktati su vrsta pismenih vježbi koja se primjenjuje u svim fazama školovanja, a razlikuju se prema namjeni, provedbi i karakteru. Zbog opsega sadržaja nastave Hrvatskoga jezika, diktati se mogu provoditi u različite svrhe. Glavni je cilj istraživanja utvrditi svrhu i učestalost provođenja diktata u nastavi Hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju. Osim toga, ovim se istraživanjem ispituje koliko često i kakvu vrstu diktata učitelji provode, na koji ih način ocjenjuju, ali i njihovo mišljenje o primjerenom broju riječi u diktatu za svaki razred. Istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku učitelja i učiteljica razredne nastave (N = 53). Rezultati su pokazali kako učitelji češće provode diktate u 1. i 2. razredu u nastavi Hrvatskoga jezika i to najčešće u svrhu razvijanja tehnike pisanja, estetskog oblikovanja slova, stjecanja pravopisnih navika i usvajanja gramatičke norme, a pritom koriste kontrolni diktat. Učitelji diktate ocjenjuju jednom brojčanom ocjenom i uglavnom koriste kombinaciju brojčane i opisne ocjene, ali ovo je istraživanje pokazalo i kako postoji neusklađenost u broju riječi u diktatima koje provode učitelji u primarnom obrazovanju za svaki razred. Broj riječi u diktatu, koji učitelji smatraju primjerenim za svaki pojedini razred, nije u skladu s preporučenom literaturom. U 1. razredu 58, 5% učitelja koristi primjeren broj riječi, a taj se postotak na svakom idućem obrazovnom stupnju smanjuje. Broj riječi koji bi se trebao koristiti u diktatima za 2., 3. i 4. razred ne raste, pa prema tome možemo zaključiti kako postoji nesklad između normi preporučene literature i prakse nastave Hrvatskoga jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA