Pregled bibliografske jedinice broj: 930883
Lovno gospodarenje u odabranim lovištima Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju 2007.-2017.
Lovno gospodarenje u odabranim lovištima Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju 2007.-2017. // Zbornik sažetaka 53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma / Rozman, V. ; Antunović, Z. (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 187-188 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 930883 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lovno gospodarenje u odabranim lovištima Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju 2007.-2017.
(Hunting management practice in the selected hunting grounds in Split – Dalmatia County in the period 2007–2017)
Autori
Budimir, Mate ; Florijančić, Tihomir ; Cvitković, Ivan ; Potza, Renata ; Ozimec, Siniša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka 53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma
/ Rozman, V. ; Antunović, Z. - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 187-188
Skup
53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 18.02.2018. - 23.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lovište ; gospodarenje ; divljač ; trofej
(hunting ground ; management ; game ; trophy)
Sažetak
Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u središnjem dijelu južne Hrvatske. Prema prirodnogeografskim obilježjima podijeljena je u tri cjeline: obalno područje, zaleđe i otoci. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ustanovljena su 83 lovišta na ukupnoj površini od 449.490 ha. Lovno gospodarenje u 10-godišnjem razdoblju (2007.-2017.) analizirano je u odabrana 32 zajednička otvorena lovišta. Važnije vrste divljači su: svinja divlja, zec obični, fazan, jarebica kamenjarka-grivna, muflon i divokoza. Iz planskih dokumenata za svako lovište prikupljeni su i obrađeni podaci o vrstama divljači i njihovim matičnim fondovima, planiranom i ostvarenom odstrjelu, trofejnoj vrijednosti i drugim značajnim parametrima uzgoja i korištenja divljači. Gospodarenje matičnim fondovima i planirani odstrjel vrsta krupne, odnosno sitne divljači uglavnom su uspješno ostvarivani u analiziranom razdoblju. Negativni utjecaj predacije vuka na divokozu, muflona i divlju svinju postao je ozbiljni problem zbog štete koju nanosi u lovištima. Ukupno je ocijenjeno 179 trofeja divlje svinje, od kojih 71 ili 40% u kategoriji kapitalnih, a najvrjedniji je ocijenjen sa 136, 00 CIC točaka. Kvalitetno lovno gospodarenje, uključujući i stalnu brigu o divljači i provođenje aktivnosti za poboljšanja kakvoće staništa, doprinosi stabilnosti matičnih fondova divljači i preduvjet je za postizanje visoke, kapitalne trofejne vrijednost divljači.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo, Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Siniša Ozimec
(autor)
Mate Budimir
(autor)
Tihomir Florijančić
(autor)
Ivan Cvitković
(autor)