Naslov
Akademsko, emocionalno i socijalno funkcioniranje djece suspektne na ADHD
(Academic, social and emotional functioning children at risk for development ADHD)

Autori
Velki, Tena ; Romstein, Ksenija

Izvornik
Klinička psihologija (1847-3172) 10 (2017), 1-2; 35-58

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ADHD, akademsko funkcioniranje, socijalni razvoj, emocionalni razvoj, osnovnoškolci
(ADHD, academic functioning, social development, emotional development, primary school students)

Sažetak
Brojna su istraživanja pokazala kako djeca s ADHD- om pokazuju probleme u akademskom, socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Međutim, jako mali broj istraživanja bavi se djecom koja su suspektna na ADHD-a, a gdje bi ovakva odstupanja mogla uputiti na posljedični razvoj poremećaja te kao takva biti važna u organizaciji preventivnih programa. Cilj istraživanja je provjeriti akademsko (školski uspjeh, akademska samoefikasnost), socijalno (broj prijatelja, vršnjačka prihvaćenost, socijalna samoefikasnost) i emocionalno (empatija, emocionalna kompetentnost, emocionalna samoefikasnost) funkcioniranje djece suspektne na ADHD. U istraživanju su sudjelovala 492 učenika 4., 6. i 8. razreda osnovne škole (prosječne dob M = 12, 72, SD = 1, 62). Učenici su podijeljeni u 3 skupine s obzirom na samoprocjenu simptoma prema kriterijima DSM-V, pri čemu je 11% (N = 55) učenika samoprocijenilo da je suspektno za razvoj ADHD-a, a 13, 6% (N = 68) da ima simptome za dijagnozu ADHD-a te su obje ove skupine smatrane suspektnima na ADHD, dok su ostali učenici procijenili da nemaju simptome ADHD (75, 4%, N = 377). Korišteni su sljedeći instrumenti: Skala hiperaktivnosti- impulzivnosti-pažnje (HIP ; Vulić-Prtorić, 2006), Upitnik samoefikasnosti za djecu (SEQ-C, Vulić-Prtorić i Sorić, 2006), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45 ; Takšić, 2002), Skala emocionalne empatije iz E- upitnika (Raboteg-Šarić, 2002), te su učenici pitani da procjene koliko se osjećaju prihvaćeno od strane vršnjaka, koliko imaju prijatelju i daju podatke o školskom uspjehu. Rezultati istraživanja pokazali su kako je kod djece suspektne na ADHD-a narušeno akademsko funkcioniranje (oba aspekta, F(2, 490)školski uspjeh = 3, 87, p = 0, 021, ω = 0, 11 ; F(2, 490)akademska samoefikasnost = 23, 46, p = 0, 000, ω = 0, 29), međutim za socijalno i emocionalno funkcioniranje nađena su odstupanja samo na jednom aspektu (F(2, 490)vršnjačka prihvaćenost = 4, 35, p = 0, 013, ω = 0, 12 ; F(2, 490)emocionalna samoefikasnost = 6, 76, p = 0, 001, ω = 0, 15). Možemo zaključiti kako je kod djece suspektne na ADHD-a svakako narušeno akademsko funkcioniranje, no kada govorimoo socijalnom i emocionalnom funkcioniranju ove razlike su manje i odnose se samo na neke ispitane aspekte što bi se trebalo detaljnije ispitati u budućim istraživanjima. Budući prevencijski programi trebali bi se usmjeriti prvenstveno na pomoć u školskoj prilagodbi, ali i u razvoju socijalnih vještina potrebnih za stvaranje prisnih vršnjačkih odnosa te na razvoj djetetovih sposobnosti nošenja s negativnim emocijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA