Naslov
Geneza Marxova ateizma - pogled iz kuta Tome Vereša
(The Genesis of Marx's Atheism - As seen by Tomo Vereš)

Autori
Stjepan Radić

Izvornik
Obnovljeni život : časopis za religioznu kulturu (0351-3947) 72 (2015), 4; 457-471

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Marx, Vereš, religija, ateizam, Bog, Prometej, prosvjetiteljstvo, otuđenje, ekonomija, politika, opijum
(Marx, Vereš, religion. atheism, God, Prometheus, Enlightenment, alienation, economy, politics, opium)

Sažetak
Autor tematizira u oslanjanju na Tomu Vereša problem Marxova pristupa religiji te vezano uz to njegov ateizam. To čini, uz uvod i zaključne analize u okviru tri temeljna naslova. U prvom se dotiče tzv. Marxova ranog ateizma kojeg karakterizira mladenačko sanjarenje i svojevrsni prometejski bunt prema svim oblicima transcendencije. Ovaj prometejski vid ateizma bit će konstanta tijekom čitava Marxova stvaralaštva. Drugo razdoblje njegova ateizma odlikuje prijelaz s pjesništva i poezije na spekulativno-racionalističku kritiku religije. Problem koji se ovdje nameće jest Marxovo prvotno oslanjanje ali kasnije odustajanje od prosvjetiteljskog pristupa religiji. Autor uočava taj problem posebno u trećoj fazi Marxova ateizma prilikom čega se događa zadnji veliki obrat koji Vereš označava originalnim izričajem 'prijelaz s kritike bogova na nebu ka kritici bogova na zemlji'. Religija kao otuđujuća danost očituje se kroz ekonomske i političke odnose. U tom smislu Marxov se konačni obračun s religijom događa kroz kritiku društveno-ekonomskih procesa odn. otuđenja koja po njemu imaju bitno religijsku pozadinu. Autor konstatira u zaključnim analizama da je Verešov pristup Marxu u mnogočemu originalan: ponajprije u njegovu trijeznom i objektivnom pristupu marxističkom ideologu – u ovom slučaju Marxovu viđenju religije, te posljedično tomu po zaključcima koje na temelju svojeg pristupa odn. istraživanja izvodi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA