Naslov
Prebacivanje kodova između engleskog i hrvatskog jezika kod trojezičnog djeteta
(Code-switching between English and Croatian language in trilingual child)

Autori
Brkljača, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.06

Godina
2017

Stranica
49

Mentor
Jelena Kuvač Kraljević

Neposredni voditelj
Hržica, Gordana

Ključne riječi
prebacivanje kodova, preključivanje, dvojezičnost, razlozi za prebacivanje kodova
(code-switching, bilingualism, reasons for code-switching)

Sažetak
Prebacivanje kodova je pojam koji se odnosi na svjesno prelaženje iz jezika u jezik te do te pojave dolazi u situacijama kada i drugi sugovornik poznaje drugi jezik (Prebeg-Vilke, 1991). Sličnu definiciju daje i Jelaska (2005) koja navodi da se dvojezični govornici često služe preključivanjem, tj. prijelazom s jednog jezika u drugi unutar iste govorne situacije ili čak rečenice. Različitim istraživanjima dokazano je da je prebacivanje kodova pojava karakteristična za dvojezične i višejezične govornike te da uvelike ovisi o sociolingvističkim čimbenicima što je ujedno i prvi cilj ovog rada - identifikacija uvjeta u kojima dolazi do prebacivanja kodova. Drugi cilj tiče se povezanosti izloženosti djeteta hrvatskom jeziku i povećanja veličine i broja iskaza u istom. Treći se tiče pogrešaka koje čini u svakom pojedinom jeziku. Kroz razdoblje od četiri mjeseca snimana je govorna produkcija trojezične djevojčice. Sve zvučne datoteke provedene su kroz CLAN program gdje su i transkribirane i kodirane (MacWhiney, 2000) u okviru baze podataka CHILDES (Child Language Data Exchange System). Nakon toga, podatci su obrađeni u Microsoft Excel programu (2010) te SPSS-u (2016). Rezultati su potvrdili koliko su sociolingvistički čimbenici bitni, posebno sugovornik. Nažalost, nije pronađena povezanost povećanja izloženosti hrvatskom jeziku s povećanjem iskaza u hrvatskom zbog različitih ograničenja samog istraživanja. Veći broj pogrešaka dijete je činilo u engleskom jeziku u kojem je njezin jezični razvoj puno napredniji u odnosu na hrvatski čija se produkcija svodi na ubacivanje jedne riječi u sintaksu engleskog jezika. Pogreške u engleskom jeziku uglavnom su morfološke, dok su u hrvatskom fonološke. Usprkos slabijim jezičnim znanjima u hrvatskom, djevojčica ima izvrsnu komunikaciju sa svim osobama u okolini te se vidi visoka razine komunikacijske kompetencije. Iako nisu svi rezultati potvrdili navode literature, nude dobre smjernice za daljnja istraživanja govorne produkcije dvojezične i višejezične djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA