Pregled bibliografske jedinice broj: 929978
DIJAGNOSTIČKI I TERAPIJSKI PRISTUP HIPERPROLAKTINEMIJI
DIJAGNOSTIČKI I TERAPIJSKI PRISTUP HIPERPROLAKTINEMIJI, 2017., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet u Rijeci, Rijeka
CROSBI ID: 929978 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DIJAGNOSTIČKI I TERAPIJSKI PRISTUP HIPERPROLAKTINEMIJI
(Diagnostic and therapeutic approach to hyperprolactinemia)
Autori
Srdoč, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet u Rijeci
Mjesto
Rijeka
Datum
14.07
Godina
2017
Stranica
44
Mentor
Klobučar Majanović, Sanja
Ključne riječi
hiperprolaktinemija, sekundarni hipogonadizam, galaktoreja, neurološki poremećaji, dopaminski agonisti, transsfenoidalna operacija
(hyperprolactinemia, secondary hypogonadism, galactorrhoea, neurological disorders, dopamine agonists, transsphenoidal surgery)
Sažetak
Hiperprolaktinemija je jedan od najčešćih endokrinoloških poremećaja u svakodnevnoj endokrinološkoj praksi. Odnosi se na povišenu razinu prolaktina u serumu, odnosno koncentraciju prolaktina višu od 25 ng/mL (530 mIU/L). Hiperprolaktinemija može nastati tijekom fizioloških stanja, kao što su trudnoća i dojenje, ali može biti i posljedica djelovanja nekih lijekova te raznih patoloških zbivanja. Najčešći uzrok je prolaktinom, benigni tumor laktotropnih stanica. Hiperprolaktinemija se u žena prezentira simptomima sekundarnog hipogonadizma, kao što su poremećaji menstrualnog ciklusa i sterilitet, a rjeđe galaktorejom. Kod muškaraca se očituje gubitkom libida, sterilnošću, ginekomastijom te često pojavom neuroloških simptoma (zbog kompresije tumora na okolno tkivo). Dijagnoza se postavlja mjerenjem serumske koncentracije PRL - a te raznim laboratorijskim testiranjima kojima isključujemo rjeđe uzroke hiperprolaktinemije. Potrebno je isključiti fiziološke i farmakološke uzroke. Nadalje, bitna je klinička slika te slikovne metode za prikaz pituitarne žlijezde. Terapija se temelji na primjeni lijekova koji imitiraju učinak dopamina, a time dovode do inhibicije sekrecije prolaktina. Najčešće korišteni dopaminski agonisti su kabergolin i bromokriptin. Transsfenoidalna operacija provodi se kad se konzervativnim liječenjem ne postiže željeni klinički odgovor. U trudnoći može doći do porasta adenoma i pojave neuroloških simptoma, zato se žene koje planiraju trudnoću moraju podvrći konzervativnom ili kirurškom liječenju s ciljem smanjenja tumorske mase. Kad je trudnoća potvrđena, terapija dopaminskim agonistima se obično prekida, a liječenje se nastavlja tek nakon poroda i prestanka dojenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Sanja Klobučar-Majanović
(mentor)