Naslov
Proračun čelične konstrukcije plivališta
(Design of steel structure of swimming pools)

Autori
Vrančić, Romana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Građevinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2015

Stranica
367 + nacrti

Mentor
Dujmović, Darko

Neposredni voditelj
Lukačević, Ivan

Ključne riječi
čelična konstrukcija plivališta ; analiza i dimenzioniranje
(Steel structure of swimming pools ; Analysis and dimensioning)

Sažetak
Predviđena je izvedba čelične konstrukcije plivališta. Konstrukcija se nalazi u gradu Samoboru na 195 m.n.v. Vanjski osni gabariti konstrukcije iznose 162, 8 x 60, 0 m. Visina konstrukcije je 28, 0 m od razine tla. Cjelokupna konstrukcija može se rastaviti na tri dijela: 1) središnji dio, 2) zakrivljeni rešetkasti nosači i 3) tribine. Središnji dio sastoji se od prizemlja i dodatne četiri etaže. Visina svake etaže je 5, 0 m. Glavnu nosivu čeličnu konstrukciju čini okvirni sustav s vertikalnim obrnutim V vezovima u uzdužnom i poprečnom smjeru. Stupovi će se izvesti kao kontinuirani elementi koji će se protezati kroz dvije etaže i nastavljati se na otprilike jedan metar iznad razine stropa sljedeće etaže. Svi nosači poprečnih okvira su raspona 5, 4 m i upeti u stupove. Svi su uzdužni nosači raspona 6, 0 m i zglobno spojeni na stupove. Vertikalni stabilizacijski vezovi postavljeni su u svakom okviru u poprečnom i u uzdužnom smjeru kako bi se smanjili pomaci i povećala krutost. U poprečnom smjeru vertikalna stabilizacija nalazi se u središnjem rasponu svakog okvira, a u uzdužnom smjeru u jednoj se ravnini nalaze četiri stabilizacijska veza (svako treće polje). Zbog mogućnosti prolaza ispod dijagonala veza, odabran je obrnuti V vez. Sve dijagonale zadovoljavaju uvjet da relativna vitkost bude manja ili jednaka od 2, 0 kako je zahtijevano prilikom dimenzioniranja na potres. Svi poprečni presjeci središnjeg dijela svrstani su u klase 1, 2 (i 3 gdje je dopušteno), te se stoga mogu koristiti plastične vrijednosti otpornosti na moment i uzdužnu silu. Na gornjem dijelu središnjeg sustava, gdje se sa svake strane oslanjaju zakrivljeni rešetkasti nosači, nalazi se sustav tlačno – vlačnih horizontalnih i vertikalnih elemenata koji preuzimaju velike sile od rešetkastih nosača i raspodjeljuju ih na središnji okvir. Međukatnu konstrukciju čini sustav Hoesch Additive Floor koji se sastoji od limenih trapeznih profila i betona bez sprezanja. Ovakva međukatna konstrukcija nosiva je u jednom smjeru i oslanja se na nosače. Zakrivljeni rešetkasti nosači predviđeni su kao zakrivljene tropojasne rešetke. U gornjoj zoni nalaze se dva pojasa na razmaku od 2, 0 m, a u donjoj jedan. Raspon rešetkastih nosača je 73, 3 m. Visina rešetke (razmak gornjih i donjih pojaseva) nije ista na cijeloj njenoj duljini. Na mjestu oslanjanja na središnji dio visina joj je 3, 0 m i postupno se smanjuje prema drugom kraju rešetke, gdje se tri pojasa osno spajaju u jednu točku. Pretpostavljene su zglobne nepomične veze na mjestima oslanjanja rešetke na središnji dio kao i na mjestu oslanjanja rešetke na temelj. Podrožnice se oslanjaju u čvorovima rešetkastih nosača te im razmaci nisu isti. Podrožnice su također dio sustava stabilizacije u razini gornjih pojaseva rešetke. Ovaj sustav, uz gornje pojaseve rešetki i podrožnice, čine još i cijevni tlačno vlačni elementi. Sustav stabilizacija nalazi se i u razni donjih pojaseva rešetki. Donji sustav stabilizacije preuzima veći dio opterećenja s fasade koja je zglobno oslonjena na donje pojaseve rešetki. I gornja i donja stabilizacija nalaze se u svakom trećem polju između rešetkastih nosača. Donji sustav stabilizacije međusobno je povezan elementima u svakom trećem čvoru donjeg pojasa rešetki. Kao krovna obloga predviđen je sendvič panel s toplinskom izolacijom. U ovom je radu dan samo preliminarni pojednostavljeni proračun tribina koje se oslanjaju na središnji dio na razini svake etaže. Cilj pojednostavljenog proračuna bio je dobiti reakcije koje se prenose na središnji dio i dodatno ga opterećuju. Analiza opterećenja izvršena je koristeći trenutno vežeće propise za navedenu lokaciju i namjenu građevine. Opterećenja su određena prema normi EN 1991 i EN 1998. Vlastita težina konstrukcije je uzeta automatski u računalnom programu. Proračun unutarnjih sila, momenata savijanja i dimenzioniranje elemenata čelične konstrukcije provedeno je u skladu s europskom normom. Proveden je statički i seizmički proračun konstrukcije. Mjerodavne kombinacije dobivene su koristeći kombinacije za krajnje granično stanje, granično stanje uporabivosti te za izvanredne situacije. Mjerodavne unutarnje sile u elementima nosive konstrukcije dobivene su analizom konstrukcije provedenom na 3D modelu izrađenom u računalnom programu ''Autodesk Robot Structural Analysis 2014''. U istom je programu proveden i proračun priključaka. Za proračun priključaka dijagonala korišten je postupak prema EN 1993-1-8.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA