Naslov
Mogu li povoljni stanišni uvjeti i hibridizacija između podvrsta predstavljati važan čimbenik u razvoju rogova divokoze?
(Could favourable habitat conditions and hybridization between subspecies represent an important factor in chamois horn development?)

Autori
Kavčić, Krešimir ; Brivio, Francesca ; Grignolio, Stefano ; Ugarković, Damir ; Stankić, Igor ; Apollonio, Marco ; Šprem, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / - , 2018, 186-186

Skup
53. hrvatski i 13. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 18.02.2018. - 23.02.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Rupicapra rupicapra, stanišni uvjeti, rast rogova, Dinaridi, hibridizacija
(Rupicapra rupicapra, habitat conditions, horn growth, Dinaric mountains, hybridization)

Sažetak
Dinarska regija je prirodno stanište Alpske (Rupicapra rupicapra rupicapra) i Balkanske (Rupicapra rupicapra balcanica) divokoze. Alpska divokoza obitava na sjevernim Dinaridima, dok su srednja i južna područja nastanjena Balkanskom divokozom. Danas je kontaktna zona, uz pojavu hibridizacije između ove dvije podvrste ustanovljena na Velebitu. Istraživana je varijacija godišnjeg prirasta i veličine rogova navedenih podvrsta, koristeći stečene trofeje pet populacija divokoza (Gorski Kotar, Sjeverni Velebit, Srednji Velebit, Biokovo, Prenj) tokom 40 godina. Ekološki čimbenici i genetski podaci korišteni su pri procjeni utjecaja na rast rogova. Za analizu su uzimane duljine prva dva segmenta (L2) jer je rast rogova između prve i druge godine kod divokoze vrlo teško odrediti. Mjerene su ukupne dužine i opseg prvog vidljivog prstena lijevog i desnog roga na 214 uzorka (135 muških, 79 ženskih). Istaknuti treba da su L2 segmenti bili značajno duži i većeg opsega kod populacija Srednjeg i Sjevernog Velebita. Viša nadmorska visina i porast koeficijenta hibridizacije rezultirali su kraćim segmentima i manjim opsegom, dok je povećani udio otvorenih staništa, vapnenačkih podloga i južnih obronaka rezultirao duljim segmentima. Proporcija alela (q), zajedno s koeficijentom inbridinga, utjecala je na asimetriju rogova i opseg. Zanimljivo, u većini statističkih modela, prediktori su utjecali samo na rogove mužjaka. Ovim istraživanjem dokazali smo utjecaj ekoloških i genetskih čimbenika na rast rogova divokoze. Jedinstvena situacija na sjevernim Dinaridima, pruža izuzetnu priliku za buduća istraživanja divokoza kako bi razjasnili ulogu unutarnjih i vanjskih čimbenika u razvoju sekundarnih seksualnih osobina i shvatili njihovu ulogu u razvoju jedinke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA