Naslov
Analiza lokusa za kvantitativna svojstva (QTL) u oplemenjivanju bilja
(QTL analysis in plant breeding)

Autori
Šatović, Zlatko ; Rukavina, Hrvoje ; Kolak, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 37. Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem / Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001

Skup
37. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2001. - 23.02.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
genetska karta; kvantitativno svojstvo; lokusi za kvantiativno svojstvo; oplemenjivanje bilja
(genetic map; quantitative trait; QTL; plant breeding)

Sažetak
Mnoga agronomski važna svojstva kao što su visina biljke ili prinos pokazuju kontinuiranu varijabilnost. Ta se svojstva obično nazivaju kompleksnima ili kvantitativnima, a kontroliraju ih lokusi za kvantitativna svojstva (QTL). Obično se smatra da su kompleksna svojstva kontrolirana većim brojem gena manjeg učinka.. No, čak i relativno mali broj gena može tvoriti svojstvo s kontinuiranom distribucijom. Genetska načela na kojima se temelji nasljeđivanje kvantitativnih svojstava su u osnovi ista kao i ona za mendelska ili kvalitativna svojstva. No, razdvajanje lokusa za kvantitativna svojstva nije moguće pratiti pojedinačno, te je bilo potrebno razviti nove statističke metode. Sistematično i precizno kartiranje lokusa za kvantitativna svojstva postalo je moguće s pojavom DNA biljega i saturiranih genetskih karata. Kartiranje QTL-a se sastoji u izradi genetske karte i potrazi za vezom između svojstva i polimorfnih biljega. Odabir populacije za kartiranje uključuje izbor roditelja i određivanje eksperimentalnog dizajna. Obično se kao populacije za kartiranje koriste F2, BC, RILs i DHLs. Odluka o izboru eksperimentalnog dizajna kao i tipa biljega (RFLPs, RAPDs, SSRs, AFLPs, itd.) ovisi o ciljevima istraživanja. Genetska arhitektura kvantitativnih svojstava se može opisati na temelju broja, genomske lokacije i učinka QTL-a kao i interakcije alela QTL-a unutar (dominacija) i između (epistaza) lokusa, plejotropnih učinaka QTL-a i interacije QTL-a i okolišnih uvjeta. Analiza QTL-a se provodi na temelju različitih strategija koje uključuju Analizu pojedinačnog biljega (t-test, ANOVA, linearna regresija) i Kartiranje intervala (Jednostavno kartiranje intervala, Sastavljeno kartiranje intervala). Sastavljeno kartiranje intervala ima nekih prednosti pred Analizom pojedinačnog biljega i Jednostavnim kartiranjem intervala, te potencijalno povećava razlučivost QTL-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA