Naslov
Uzgoj bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) u Hrvatskoj
(Almond production (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) in Croatia)

Autori
Strikić, Frane ; Gugić, Josip ; Čagalj, Marin ; Bjeliš, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem" / Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica, 2018, 32-32

Skup
13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće

Mjesto i datum
Daruvar, Hrvatska, 01.03.2018. - 03.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
bajam, uzgoj, Hrvatska
(almond, growung, Croatia)

Sažetak
Pored masline i vinove loze bajam je jedna od glavnih voćnih kultura u uzgoju u obalnom i otočnom prostoru Hrvatske. Uzgoj bajama ima dugu tradiciju, a glavni centri uzgoja su područje Ravnih Kotara, okolica Marine, otok Brač, poluotok Pelješac i otok Korčula. Bajam se uglavnom uzgaja u konsocijaciji sa drugim poljoprivrednim kulturama kao što su vinova loza, maslina, smokva pa čak i žitarice kao što su ječam i pšenica u području Marinskog zaleđa. Kroz povijest uzgoj bajama je imao svoje uspone i padove. Do 2013. godine uzgoj bajama je bio u stalnoj stagnaciji. Razlozi ove pojave su mnogobrojni, a između ostalih potrebno je spomenuti promjene strukture poljoprivredne proizvodnje, nepovoljne sociodemografske procese u ruralnom području, rastući turizam, zastarjeli sortiment i pomanjkanje suvremenih tehnoloških rješenja u proizvodnji. U postojećim nasadima bajama praktički se nisu provodile nikakve agrotehničke ni pomotehničke mjere uzgoja, a posebno je izostajala odgovarajuća zaštita bajama od štetočinja što je uzrokovalo gubitke u prinosu pa čak i propadanje nasada. Jedan od najznačajnijih razloga sušenja mladih stabala bajama u novopodignutim nasadima je neadekvatna priprema i čišćenje terena od biljnih ostataka. Posljedično navedenom dolazi do pojave truleži korijena koju uzrokuje parazitska gljiva Armillaria mellea Vahl. i sušenja mladih stabala. Od 2013. do danas površine pod bajamom u Republici Hrvatskoj su se udvostručile. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se bajam uzgaja na površini od oko 430 ha s ukupno oko 150.000 stabala i godišnjom proizvodnjom od oko 100 t jezgre. Proizvodnja varira iz godine u godinu, a što upućuje na ekstenzivan uzgoj bajama. U uzgoju su zastupljene autohtone sorte Čarski kasni, Knez Črnomir, Princeza Korčulanska te uvezene sorte Ferragnes, Ferraduel, Tuono, Troito i Texas i druge manje zastupljene. Zahvaljujući aktualnim trendovima u proizvodnji bajama u svijetu u posljednjih nekoliko godina raste interes za sadnjom bajama u našem području. Kako bi pomogli razvoju i unaprjeđenju uzgoja ove voćne vrste potrebno je intenzivirati rad na uvođenju novih tehnoloških rješenja, uvoditi novi sortiment u proizvodnju, intenzivirati rad na oplemenjivanju domaćih sorta i genotipova bajama, uvođenju novih perspektivnih podloga za bajam ta omogućiti potencijalnim proizvođačima lakše dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta za podizanje nasada bajama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA