Naslov
Trendovi u proizvodnji bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb)
(Trends in almond production (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb))

Autori
Čagalj, Marin ; Strikić, Frane

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem" / Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica, 2018, 65-65

Skup
13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće

Mjesto i datum
Daruvar, Hrvatska, 01.03.2018. - 03.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
bajam, trendovi, tržište, uvoz, izvoz
(almond, trends, market, import, export)

Sažetak
Kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu, bajam je u posljednjem desetljeću veoma tražen poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Bajam se najviše koristi kao sirovina u konditorskoj industriji, u proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, zatim u farmaceutskoj industriji te kao svježe voće. Sjedinjene Američke države (Kalifornija) su najveći svjetski proizvođač bajama dok su na drugom mjestu Italija i Španjolska. Svjetska proizvodnja bajama bila je u 2016. godini 1.33 mil. t jezgre, te je ovo bila rekordna godina po proizvodnji. U odnosu na 2015. ovo je bilo povećanje od 6% (USDA, 2017.). U Americi je proizvedeno gotovo 1, 0 mil. t jezgre bajama, dok je proizvodnja na razini Europske Unije (EU) iznosila oko 103.000 t u 2016. godini, što je povećanje od 13% u odnosu na 2015. godinu. Izuzev SAD i EU značajni proizvođači bajama u 2016. bili su Australija, Iran i Maroko. U Republici Hrvatskoj, posljednjih pet godina površine pod bajamima su se gotovo udvostručile, tako da se 2013. godine proizvodio na 220 ha, dok su 2017. godine bio zasađen na površinama od 430 ha (DZS, 2017.). U posljednjih pet godina najniži prinos zabilježen je 2015. godine kada je proizvedeno ukupno 54 t jezgre bajama s prosječnim prinosom od 0, 2 t/ha, dok su najviši prinosi bili 2012. godine kada je ukupno proizvedeno 158 t jezgre bajama s prosječnim prinosom od 0, 6 t/ha u RH. Prema procjenama USDA, ove godine, svjetska potražnja za bajamima će biti na razini od oko 1, 2 mil. t, što je povećanje od 4% u odnosu na 2016. godinu. Španjolska je najveći svjetski uvoznik bajama, a njen uvoz je oko 300.000 tona jezgre. Glavnina uvoza je iz SAD. RH najviše bajama uvezla je 2013. godine i to 2, 9 t. EU u posljednjih pet godina izvozi oko 15.000 t jezgre bajama, a najveći EU izvoznik bajama je Španjolska. Bajam uzgojen u Dalmaciji ima izuzetan potencijal, obzirom da pokazuje sve komparativne prednosti prema uzgoju bajama u kontinentalnom dijelu Europe. Također, bajam je pogodna voćarska kultura za uzgoj na malim poljoprivrednim gospodarstvima, karakterističnima za područje Dalmacije. Imajući u vidu zahtjeve bajama prema ekološkim i edafskim prilikama uzgojnog područja ova voćna vrsta ima izniman gospodarski potencijal za uzgoj u području Dalmacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA