Naslov
Zanesenost u učenju na studiju: kvalitativna analiza
(Flow in academic activities at the faculty: qualittaive analysis)

Autori
Rijavec, Majda ; Belina, Lorena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji. / Merkaš, Marina ; Brdovčak, Barbara - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017, 47-47

Skup
1. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta: Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2017. - 08.12.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zanesenost u učenju, visokoškolsko obrazovanje, studenti, kvalitativna analiza
(flow in learning, higher education, students, qualitative analysis)

Sažetak
Zanesenost (engl. flow) je ugodno iskustvo koje ljudi doživljavaju kada su toliko usmjereni na neku aktivnost da ih ona u potpunosti zaokupi. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je zanesenost u učenju na studiju rjeđa od zanesenosti u drugim područjima života studenata, ali je zato jače povezana sa njihovom dobrobiti (Ljubin Golub, Rijavec i Olčar, 2016). Imajući u vidu važnost stanja zanesenosti za dobrobit studenata, cilj ovog rada bio je identificirati akademske aktivnosti na fakultetu u kojima studenti najčešće doživljavaju zanesenost, te provjeriti njihovu izazovnost i vještine koje studenti imaju za njihovo izvođenje. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 126 ispitanika treće godine studija Učiteljskog fakulteta u Zagrebu (94% studentica) i 77 ispitanika pete godine studija (96% studentica). Sudionici su dobili tri zorna opisa zanesenosti (Csikszentmihalyi & Csikszentmihalyi, 1988) a zatim su trebali detaljno opisati jedno takvo iskustvo vezano uz aktivnosti učenja na studiju (predavanja, seminari, vježbe, učenje za ispit, priprema seminara, priprema izlaganja...) ako su ga doživjeli. Osim opisa aktivnosti procjenjivali su koliko je aktivnost bila izazovna i koliko su posjedovali vještine i znanja za njeno obavljanje. Na trećoj godini studija iskustvo zanesenosti doživjelo je 44% studenata a na petoj 77%.Studenti pete godine najčešće su navodili da im zanesenost izaziva priprema i održavanje sata na praksi, a slijede različite specifične aktivnosti. Studenti treće godine najčešće su navodili učenje i pripremu za ispit, te također različite specifične aktivnosti. Sve navedene aktivnosti bile su procijenjene kao iznadprosječno izazovne, a studenti su procjenjivali da za njihovo izvođenje imaju iznadprosječne vještine i sposbnosti. Zaključeno je da studenti najčešće doživljavaju zanesenost u aktivnostima koje su važne za ostvarivanje glavnih akademskih ciljeva (polaganje ispita na trećoj godini i provjera kompetentnosti za obavljanje budućeg posla na petoj godini).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA