Pregled bibliografske jedinice broj: 928708
Primjena pelargonske kiseline u voćarstvu
Primjena pelargonske kiseline u voćarstvu // Zbornik sažetaka - Lupinasto voće / Dugalić, Krunoslav (ur.).
Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica, 2018. str. 60-60 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 928708 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena pelargonske kiseline u voćarstvu
(The use of Pelargonic Acid in Fruit growing)
Autori
Barić, Klara ; Vujević, Predrag
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka - Lupinasto voće
/ Dugalić, Krunoslav - Zagreb : Hrvatska voćarska zajednica, 2018, 60-60
Skup
13. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Daruvar, Hrvatska, 01.03.2018. - 03.03.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
voćarstvo ; pelargonska kiseline ; namjena ; desikacija
(fruit growing ; pelargonic acid ; purpose ; desiccation)
Sažetak
Pelargonska kiselina je karboksilna masna kiselina. Naziva se još i nonanonska kiselina. Prisutna je u biljkama, životinjama i u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla u količini 0, 2-400 mg/kg. Zbog toga utvrđivanje maksimalno dopuštenih količina nije primjenjivo. Kao pesticid prvi put registrirana je 1992. u SAD-u. U skladu s Uredbom 1107/2009 nalazi se na popisu odobrenih aktivnih tvari u EU. Hrvatskoj još nije registriran ni jedan pripravak. Osim korova, izdanaka i zaperaka suzbija i mahovine te neke alge i lišajeve, zbog čega se nalazi i na popisu biocidnih proizvoda. Ima vrlo široko područje primjene: suzbijanje izbojaka i izdanaka (na vinovoj lozi i voćkama), suzbijanje korova i mahovine na nepoljoprivrednim površinama, lokalno suzbijanje korova, suzbijanje izniklih korova prije nicanja kulture, primjena u mirovanju kulture, prorjeđivanje cvjetova kod nekih voćnih vrsta, desikacija te primjena prije žetve. S gledišta herbicidnog djelovanja može se opisati kao ne selektivni, kontaktni herbicid bez rezidualnog djelovanja. Iako mehanizam djelovanja nije potpuno razjašnjen, poznato je da u dodiru s lisnom površinom otapa kutikularne voskove i vrši destrukciju stanične membrane. Ubrzo nakon primjene mlado tkivo koje je došlo u dodir s pelargonskom kiselinom vene a potom slijedi potpuna nekroza, odnosno desikacija. Učinak je ovisan o dozi/koncentraciji, kvaliteti aplikacije (pokrivenost tretiranog tkiva), starosti listova i grančice (ne smije odrvenjeti) i o vremenskim prilikama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb