Naslov
Crijevna mikrobiota, debljina i povezani metabolički poremećaji
(Gut microobiota, obesity and associated metabolic diseases)

Autori
Verbanac, Donatella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Izvornik
Suvremeni značaj crijevne mikrobiote u digestivnoj medicini / Hauser, Goran ; Zelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko udruženje za neurogastroenterologiju i motilitet, 2017

Skup
Suvremeni značaj crijevne mikrobiote u digestivnoj medicini

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 24.11.2017. - 26.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mikrobiota, debljina, prehrana, disbioza, probiotici
(microbiota, obesity, nutrition, disbiosis, probiotics)

Sažetak
Humani probavni trakt nastanjen je s iznimno velikim brojem raznovrsnih mikroorganizama, prvenstveno su to bakterije (500-1000 vrsta) čiji broj varira od 1000 u proksimalnom dijelu crijeva, do čak sveukupno 100 milijardi po mililitru prisutnih u kolonu. Taj se sustav smatra i našim organom, a zajedničkim ga imenom obilježavamo kao „mikrobiota“. Ukupan broj bakterijskih stanica u ljudskom crijevu deset puta nadilazi ukupan broj svih stanica organizma. Uspostava sustava crijevne mikroflore započinje već tijekom intrauterinog života bebe, velikim dijelom određena je terminom i načinom poroda, a razvija se tijekom djetinjstva i u odrasloj dobi. Posebno važnu ulogu za uspostavu uravnoteženog ekosustava između specifične mikrobiote i eukariotskih stanica pojedinca ima dojenje i usvajanje pravilnih prehrambenih navika od najranije dobi. Brojni čimbenici iz okoline moduliraju mikrobiotu pa je tijekom cjelokupnog rasta i razvoja potrebna stalna briga za očuvanje ovog specifičnog sustava budući se specifičnost simbiotskog odnosa domaćina i njegove mikroflore sastoji upravo u održavanju ravnoteže koja objema stranama osigurava prednosti u evoluciji i preživljavanju. Mikroorganizmi od nas dobivaju stanište i hranjive tvari dok domaćin, dobiva dodatni metabolički kapacitet uslijed razgradnje inače neprobavljivih sastojaka hrane, oligo- i polisaharida, reguliranja pohrane masti, biosinteze esencijalnih vitamina, te metabolizma polifenola i ksenobiotika. Na taj način bakterije crijevne mikroflore utječu značajno na raspoloživost i apsorpciju hranjivih tvari i regulaciju energetske ravnoteže u organizmu pa time mogu izravno doprinijeti zdravlju ali i nastanku bolesti. Naime, dokazana je povezanost disbalansa mikrobiote i razvoja velikog niza bolesti. Danas se zna da je primjena određenih ciljanih probiotičkih kultura jedan od načina kojima se dugoročno osigurava zdravlje i ravnoteža mikrobiote i osigurava njen pozitivan utjecaj na zdravlje organizma. Tijekom izlaganja raspravljat će se o pojedinim načinima i aspektima probiotičke primjene kao nove preventivne i terapijske opcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA