Naslov
Spomenici XI. legije u Ljubuškom
(Monuments of XI Legion in Ljubuški)

Autori
Tončinić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova I. međunarodnog kongresa Kulturno povijesna baština Općine Ljubuški / Fabijanić, Tomislav ; Glavičić, Miroslav ; Rašić, Mirko - Ljubuški : Općina Ljubuški ; Franjevački samostan sv. Ante na Humcu, 2017, 79-102

ISBN
978-9958-1963-2-4

Skup
I. međunarodni kongres Kulturno povijesna baština Općine Ljubuški

Mjesto i datum
Humac, Bosna i Hercegovina, 21.03.2014. - 22.03.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
XI. legija ; Claudia pia fidelis ; Claudia ; Humac ; Ljubuški ; Bigeste
(XI Legion ; Claudia pia fidelis ; Claudia ; Humac ; Ljubuški ; Bigeste)

Sažetak
Ljubuški kraj plijeni pozornost nalazom spomenika čak 12 rimskih vojnih postrojbi. Među njima po broju nalaza prednjače spomenici VII. legije koji predstavljaju jednu homogenu skupinu. Uglavnom je riječ o nadgrobnim spomenicima veterana koji potječu iz Male Azije, a u VII. legiji su služili u razdoblju prije 42. god. po. Krista i odslužili su veliki broj godina. Za razliku od VII. legije u Ljubuškom kraju nađena su samo dva spomenika XI. legije, koja je uz VII. legiju po broju spomenika najznačajnija rimska vojna postrojba u provinciji Dalmaciji. Zanimljivo je da oba spomenika kronološki odskaču od onih VII. legije. Riječ je o steli Marka Antonija Maksima, signifera veterana XI. legije Claudia pia fidelis, koja je, sukladno počasnom naslovu legije, postavljena poslije 42. godine. Stelu možemo pripisati tipu A1a, čije je glavno svojstvo arhitektonska kompozicija edikule ili naiska u gornjem dijelu stele i prikaz vrata u donjem. Doduše stela ipak ima jedan novi detalj u odnosu na stele VII. legije istoga tipa. Njoj nedostaje friz oružja, odnosno friz općenito. Nedostatak friza u arhitektonskoj kompoziciji edikule ili naiska zabilježen je jedino kod stela tipa A1b, ali za taj tip je karakteristično da u donjem dijelu nemaju prikaz vrata, nego prikaz drugih predmeta. Prikazi na dvije stele ovog tipa međusobno se po bogatstvu dekorativnih ukrasa do te mjere razlikuju da bi se na osnovi toga možda trebalo uzeti u obzir i dodatnu podjelu ovog tipa. Drugi spomenik je natpis Kvinta Pisentija Severina, centuriona XI. legije Claudia, na kojem se spominje popravak Liberovog hrama. Različiti autori različito su čitali kako gentiliciji, tako i počasni naslov legije, a različito su i datirali ovaj natpis. Učestalost pojave gentilicija Pisentius u odnosu na Pisenius najbolji je argument u nedoumici oko čitanja gentilicija. Temeljem toga se opravdano može pretpostaviti da je prilikom izrade natpisa došlo do klesarske pogreške, odnosno da slovo“i“ nije zabunom dva puta uklesano, već je zabunom izostavljena horizontalna hasta, kojom bi slovo „i“ bilo pretvoreno u slovo “t“. Prilikom objave ovog natpisa i u raspravama o rimskim vojnim postrojbama i kultnim spomenicima u Ljubuškom predložene su i različite datacije ovoga spomenika. One se zasnivaju, na čitanju imena, odnosno počasnog naslova legije, pretpostavci o boravku XI. legije u Ljubuškom, ili na pretpostavci da su dva različita natpisa o obnovi Liberovog hrama rezultat dviju obnova, između kojih je moralo proći duže vremensko razdoblje. Glavni oslonac za dataciju građevinskog natpisa Kvinta Pisentija Severina, centuriona XI. legije Claudia, je ime XI. legije, odnosno oblik njenog počasnog naslova. Pregled objavljenih beneficijarijskih spomenika s područja čitavog Rimskog Carstva pokazuje da se pouzdano datirani spomenici VII. i XI. legije s počasnim naslovom Cl(audia) mogu datirati u rasponu od 155. god. do 244. godine. Ovaj natpis prema specifičnom obliku počasnog naslova legije, kod kojeg su izostavljene riječi pia fidelis, a carevo ime se krati sa slovima Cl(audia), treba datirati na kraj 2. ili početak 3. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA