Pregled bibliografske jedinice broj: 928209
Parlamentarni izbori u rujnu 2016. godine na stranicama Jutarnjeg i Večernjeg lista
Parlamentarni izbori u rujnu 2016. godine na stranicama Jutarnjeg i Večernjeg lista, 2018., diplomski rad, diplomski, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Zadar
CROSBI ID: 928209 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Parlamentarni izbori u rujnu 2016. godine na stranicama Jutarnjeg i Večernjeg lista
(Parliamentary elections in September 2016 on Jutarnji and Večernji list pages)
Autori
Pilić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti
Mjesto
Zadar
Datum
27.02
Godina
2018
Stranica
70
Mentor
Ražnjević Zdrilić, Marijana
Ključne riječi
Parlamentarni izbori 2016., Hrvatska, politika, analiza sadržaja, Večernji list, Jutarnji list
(Parliamentary Elections 2016., Croatia, Politics, Content Analysis, Večernji list, Jutarnji list.)
Sažetak
Diplomski rad se bavio problematikom izvanrednih parlametranih izbora u rujnu 2016. i zastupljenosti tih istih izbora na stranicama Jutarnjeg i Večernjeg lista. U teorijskom dijelu pisalo se o demokraciji, izborima, političkoj kampanji, predizbornim anketama, povijesti novinstva i povijesti Večernjeg i Jutarnjeg lista, koji su korpus ovog istraživanja. U empirijskom dijelu predstavljeni su rezultati kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja. Istraživali su se zastupljenost stranka u člancima dva analizirana lista, teme na njihovim naslovnicama, oglašavanje političkih stranaka te razlike u anketama koje su objavljene u Večernjem i Jutarnjem listu. Na temelju istraživanja ustvrđeno je da ne postoji razlika u zastupljenosti političkih opcija u Večernjem i Jutarnjem listu. Najzastupljenija politička opcija u oba istraživana lista bila je Narodna koalicija, nakon koje slijedi HDZ koji je bio za 2 % manje zastupljen i u Večernjem i u Jutarnjem listu. Najveći broj novinskih članaka na naslovnim stranicama Jutarnjeg i Večernjeg lista odnosio se na parlamentarne izbore, ali u većoj mjeri kod Večernjeg lista nego kod Jutarnjeg lista, koji se dosta orijentirao na druge teme. Kad se pogleda i središnji članak, odnosno glavna vijest na naslovnici, razlika je još veća jer je uređivačka politika Večernjeg lista dala veću prednost političkim temama nego politika Jutarnjeg lista. Zaključak je da razlika u načinu izvještavanja Večernjeg i Jutarnjeg lista o parlamentarnim izborima nije postojala kod zastupljenosti stranaka, ali je postojala u praćenju parlamentarnih izbora. Razlike postoje i u predizbornim anketama koje su za Jutarnji i Večernji list provele agencije za istraživanje tržišta. Agencija Ipsos, koja je provela anketu za Večernji list, bila je bliža stvarnom rezultatu izbora od agencije Promocija plus koja je provela istraživanje za Jutarnji list. Ipak, niti jedna anketa se ne može smatrati uspješnom. Kod oglašavanja političkih stranaka ustvrđeno je da se u oba istraživana lista najviše oglašavala Narodna koalicija, nakon koje slijede HDZ i Koalicija za premijera. Narodna koalicija se više oglašavala u Jutarnjem listu nego u Večernjem listu vjerojatno kako bi privukla vlastite birače, a HDZ se oglašavao jednako u oba lista. U Večernjem listu su se još oglašavali i Most te Nezavisna lista Stipe Petrine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti