Naslov
Promjene u strukturi prehrane domaćinstava i smrtnosti od akutnog infarkta miokarda u Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 1995. godine
(Changes in diet and mortality rates for accute myocardial infarction in Croatia for period from 1980 to 1995 year)

Autori
Kaić-Rak, Antoinette ; Hrabak-Žerjavić, Vlasta ; Antonić-Degač, Katica ; Aleraj, Borislav ; Capak, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Prvog hrvatskog kongresa o aterosklerozi / Čikeš, Nada - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 1997, 75-75

Skup
Prvi hrvatski kongres o aterosklerozi

Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 30.09.1997. - 03.10.1997

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
potrošnja hrane; akutni miokardialni infarkt
(nutritional habits; food consumption; accute myocardial infarction)

Sažetak
Nedvojbena je uzročna povezanost načina života poglavito nepravilne i mastima bogate prehrane s razvojem ateroskleroze i njezinih najčešće pogibeljnih posljedica, prvenstveno ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Dok se za sve bolesti cirkulacijskog sustava, kao vodećeg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, posljednjih godina bilježi opadanje stopa smrtnosti, smrtnost od ishemijske bolesti srca i dalje raste. Na posteru je prikazano kretanje smrtnosti od akutnog infarkta miokarda za razdoblje od 1980 do 1995. godine i analiza podataka o potrošnji hrane i strukturi prehrane domaćinstava u razdoblju od 1970 do 1990. godine, uzimajući u obzir da se utjecaj prehrane kao rizičnog čimbenika mogao ispoljiti tek nakon višegodišnjeg razdoblja. Rezultati istraživanja pokazuju da je stopa smrtnosti od akutnog infarkta miokarda 1980. godine iznosila 6.7 na 10 000 stanovnika i uz manje oscilacije stalno se povećavala, da bi u 1995. godini dostigla 8.7 na 10 000 stanovnika. Analiza podataka o prehrani pokazuje da je tokom čitavog promatranog razdoblja udio ukupnih masti u dnevnom energijskom unosu bio visok i kretao se od 35.5% do 37.7% . Učešće zasićenih masnih kiselina u ukupnom dnevnom energijskom unosu iznosilo je 12.8% do 13.7%.Unatoč tendenciji smanjenja potrošnje dodanih masti (svinjska mast, ulje itd.) , ukupni unos masti nije se značajnije promjenio, jer se s godinama polako mijenjala struktura prehrane i povećala se potrošnja mesa i mesnih prerađevina koje su značajni izvor masti, naročito zasićenih masnih kiselina. Navedeni podaci ukazuju na važnost provođenja zacrtanih ciljeva nacionalne zdravstvene i prehrambene politike na području promicanja zdravlja i prevencije bolesti cirkulacijskog sustava kao i drugih bolesti uzročno povezanih s načinom prehrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA