Pregled bibliografske jedinice broj: 927682
PROFIL POLIFENOLA TIJEKOM PROIZVODNJE PIVA: OD SIROVINA DO FINALNOG PROIZVODA
PROFIL POLIFENOLA TIJEKOM PROIZVODNJE PIVA: OD SIROVINA DO FINALNOG PROIZVODA // XII. SUSRET MLADIH KEMIJSKIH INŽENJERA KNJIGA SAŽETAKA
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 128-128 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 927682 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PROFIL POLIFENOLA TIJEKOM PROIZVODNJE PIVA: OD SIROVINA DO FINALNOG PROIZVODA
(PHENOLIC PROFILE DURING BEER PRODUCTION CHAIN: FROM THE RAW MATERIALS TO THE FINAL PRODUCT)
Autori
Šibalić, Darijo ; Planinić, Mirela ; Jurić, Anita ; Bucić-Kojić, Ana ; Tišma, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XII. SUSRET MLADIH KEMIJSKIH INŽENJERA KNJIGA SAŽETAKA
/ - , 2018, 128-128
Skup
XII. susret mladih kemijskih inženjera (SMLKI 2018)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.02.2018. - 23.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
slad ; hmelj ; pivo ; polifenoli
(malt ; hop ; beer ; polyphenols)
Sažetak
U ovom radu analiziran je udio proteina, ukupnih polifenola (TP), ukupnih flavonoida (TF), antioksidacijska aktivnost (AA) te pojedinačni fenolni spojevi u uzorcima: hmelj (Magnum, Halletauer Tradition, Saaz), slad, slatka komina, sladovina, filtrirano pivo i pasterizirano pivo Hercegovačke pivovare. Nadalje, provedena je kvalitativna i kvantitativna analiza polifenola dvije vrste piva. Za proizvodnju prve vrste piva (B1) korištene su sorte hmelja Magnum i Halletauer Tradition, a za proizvodnju druge vrste piva (B2) Magnum i Saaz. Analizirano je ukupno 19 fenolnih spojeva: hidroksibenzojeve kiseline, hidroksicimetne kiseline, flavan 3 oli, flavonoli, dimeri procijanidina i stilbeni. U ekstraktima hmelja kvantificirano je 13 fenolnih spojeva, u ekstraktima slada 9 te 10 fenolnih spojeva u uzorcima izuzetih tijekom proizvodnje piva i u finalnim proizvodima. Rezultati su pokazali veći udio proteina, TP, TF i AA u ekstraktima sve tri sorte hmelja u odnosu na slad te u pivu ohmeljenog sa sortama hmelja Magnum i Saaz (B2) u odnosu na prvu vrstu piva (B1). Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da je pasterizacija piva imala najveći utjecaj na redukciju proteina, TP, TF, AA te svih fenolnih spojeva (48, 88 % - 68, 63 %).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek
Profili:
Darijo Šibalić
(autor)
Ana Bucić-Kojić
(autor)
Marina Tišma
(autor)
Mirela Planinić
(autor)