Pregled bibliografske jedinice broj: 927552
Relacijske baze podataka i normalne forme
Relacijske baze podataka i normalne forme, 2009., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 927552 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Relacijske baze podataka i normalne forme
(Relational databases and normal forms)
Autori
Gabor, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
02.07
Godina
2009
Stranica
38
Mentor
Batistić, Ivo
Ključne riječi
Baze podataka, normalne forme
(Databases, normal forms)
Sažetak
Od samog početka razvoja računala i informatike, obrada podataka bila je jedan od najzanimljivijih i najznačajnijih segmenata tog razvoja. Potrebe za što sveobuhvatnijom obradom podataka, jednostavnom manipulacijom, te što bržim i sigurnijim pristupom podacima, dovele su do razvoja nekoliko modela podataka i čitavog niza programskih paketa za upravljanje podacima. Objašnjeno najjednostavnijim riječima, baza podataka je organizirani skup podataka. Termin je izvorno nastao unutar računalne industrije, a njegovo se značenje proširilo popularnom upotrebom toliko da Europska direktiva za baze podataka (koja za baze podataka donosi prava za intelektualno vlasništvo) uključuje i neelektronske baze podataka unutar svoje definicije. Bazu podataka možemo gledati kao skup međusobno povezanih podataka pohranjenih na disku i pripremljenih tako da se mogu jednostavno koristiti (pregledavati, pretraživati, sortirati, uspoređivati, ali i mijenjati). Jedna od mogućih definicija baze podataka glasi daje to kolekcija podataka strukturiranih u skladu s fizičkim te posredno logičkim i konceptualnim modelom podataka informacijskog sustava. Spomenut ćemo još neke definicije baze podataka: Baza podataka skup je operativnih i integriranih podataka obrađivanih u jednoj organizaciji. Baza podataka skup je međusobno ovisnih podataka, spremljenih bez zalihosti (redundancije), koji služe jednoj ili više aplikacija na optimalan način, gdje su podaci neovisni od programa kojima se obrađuju i gdje postoji kontrolirani pristup do podataka. Općenito, u ovom trenutku još nije određeno na kojem mediju će se nalaziti baza podataka. Računalni stručnjaci razmatraju samo teoriju da ona može biti memorirana na medijima, dok poslovni informatičari tvrde da ona može bit memorirana i na medijima koja nisu na računalu, npr. papir. Zaista, u praksi se može naći mnogo takvih kolekcija podataka, no često su to redundantne i nekonzistentne kolekcije podataka koje ne predstavljaju dobro oblikovane baze podataka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti