Pregled bibliografske jedinice broj: 927528
Fotoelektrični efekt – teorija i njegova primjena u istraživanjima, industriji i energetici
Fotoelektrični efekt – teorija i njegova primjena u istraživanjima, industriji i energetici, 2014., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 927528 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fotoelektrični efekt – teorija i njegova primjena u istraživanjima, industriji i energetici
(Photoelectric effect - theory and its application in research, industry and energy)
Autori
Vodanović, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.02
Godina
2014
Stranica
61
Mentor
Batistić, Ivo
Ključne riječi
Fotoelektrični efekt
(Photoelectric effect)
Sažetak
Fotoelektričnim efektom (skraćeno fotoefektom) nazivamo izbijanje elektrona iz tijela na koja pada elektromagnetsko zračenje: vidljiva svjetlost, ultraljubičasto zračenje itd. Taj efekt je nađen i proučavan prvenstveno u pokusima Heinricha R. Hertza (1887. godine), Willhelma Hallwachsa (1888. godine), Josepha J. Thomsona (1899. godine), Philippa Lenarda (1899. godine) te Roberta A. Millikana (1916. godine). Poviješću otkrića fotoelektričnog efekta baviti ćemo se u drugom poglavlju gdje ćemo vidjeti kako je Einstein temeljem istraživanja svojih prethodnika napravio iznimno značajan korak dalje pojašnjavajući ovaj efekt i time je postao direktno zaslužan za razvoj onoga što danas nazivamo kvantnom teorijom. Osobita važnost fotoefekta jest u tome što klasična fizika nije dovoljna da bi ga se objasnilo, već se mora primijeniti Planckova hipoteza o kvantima energije. Da bi se fotoefekt u potpunosti mogao objasniti, čak se i Planckova hipoteza mora proširiti na Einsteinovu hipotezu o kvantima elektromagnetskog polja – „česticama svjetlosti“, kasnije nazvanima fotonima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika
