ࡱ>     csbjbjZZ 48b\8b\, \x8T0<= l~L<<<<<<<?BN<<=...h <.<..ri78 ܨ7'a8<=0=o8zC*C88XCA:l.<<,=C > ":prof.dr.sc. Anita Zovko Odsjek za pedagogiju Filozofski fakultet u Rijeci Jelena Vukobratovi, mag.pedagogije Rijeka Percepcija starenja i druatveno medijska slika o starima Sa~etak U radu se analizira utjecaj masovnih medija na ope mialjenje o starijim osobama. Nerijetko se kreiraju negativni stavovi/predrasude koji dovode do stereotipiziranja starijih osoba odnosno starenja i starosti. Rad nosi ideju spajanja dva termina: percepcija starenja i druatveno-medijska slika o starima. Neka od pitanja na koja autori u ovom radu pokuaavaju dati odgovor su: ato su predrasude i stereotipi  odnosno koja je konkretna razlika meu njima? `to je to no starenje? Kako masovni mediji prikazuju starenje i starost? Zaato druatveni status starih osoba biva sve manji iako se poveava njihov broj? Kakvo je mialjenje i iskustva starih osoba o predrasudama i diskriminaciji prema njima? U prvom dijelu rada definiraju se pojmovi: starenje, starost i stereotipi te se analizira pojam ageizam/dobizam, dok se u drugom dijelu rada analizira polo~aj pojmova u masovnim medijima te se apelira na razvoj medijske pismenosti kao oblika prevencije unutar prizme medijsko druatvene slike o starima. Klju ne rije i: ageizam/dobizam, mediji, starost, starenje, druatvo UVOD U srediatu rada je problem pitanja percepcije starenja i druatveno medijska slika starih osoba. U druatvu i medijima postoji odreeni nezavidan polo~aj starih osoba te je potrebno apelirati na ovaj problem kroz teorijsko upoznavanje druatva s ovim problemom te mogunostima njegovog prakti nog rijeaavanja. Rad nosi ideju spajanja dva termina: percepcija starenja i druatveno-medijska slika o starima. Takozvana anti-age kultura i konformisti ko ponaaanje druatva koje slijedi geslo ,,mlado je lijepo a starost se voli kao ato se voli uvenuli cvijet doprinosi stvaranju ageizma/dobizma koje se o ituje u medijskoj maaineriji koja ima sve veu mo u stvaranju (negativne) druatvene slike o starima. Ageizam/dobizam je posljedi ni termin negativnog stava koji stvara vrae tkivo ponaaanja i mialjenja u obliku predrasuda i netrepeljivosti/nesnoaljivosti prema starim osobama. Problem rada ulazi i u podru je rodne diskriminacije jer se ageizam/dobizam ispreplie s problemom slabije zastupljenosti ~ena u medijima te se posljedi no mo~e uo iti pozvezanost ageizma i diskriminacije ~ena. Va~no je osvijestiti druatvo da ~ene u veini predstavljaju stanovniatvo starije dobi s obzirom na njihovu bioloaku predispoziciju za dugovje nost naspram muakaraca. Isto tako, ageizam se ispreplie s konzumerizmom pri emu je proces komodifikacije u inio masovne medije robom, potom s druatvenim licemjerjem i tzv. fast-food odnosima, pitanjem odgovornog novinarstva (novinarskom etikom), a u kona nosti i s problemom ljudske nejednakosti. Medijsko opismenjavanje je nu~no u svrhu prevencije svega navedenog. Iako preventivni programi medijskog opismenjavanja nisu i garancija da e se ovaj problem rijeaiti nu~ni su radi osvijeatavanja svih generacija o navedenom problemu. Cilj rada je doprinijeti razvoju teorijske i prakti ne prakse u svrhu stvaranja platforme za pozitivniju percepciju starenja te afirmativniju druatveno medijsku sliku o starim osobama. STARENJE, STAROST I STEREOTIPI Znanstveno prou avanje starenja relativno je novo. Namee se pitanje: ato je to no starenje? Starenje ozna avamo kao fizioloaki proces koji nastupa odmah nakon roenja. On je zajedni ki svim ljudima, ne mo~emo ga zaustaviti, a napreduje razli itim intenzitetom (Periain, Kufrin 2009: 30). Birren i Schroots (1984) prema Periain i Kufrin (2009: 30-31) definiraju starenje kao dvostruki proces dobitaka i gubitaka, koji te e povezano i istovremeno. Meutim, razlika je u tome ato se u mladosti viae dobiva, a manje gubi, dok se utreoj ~ivotnoj dobi viae gubi nego ato se dobiva. Prema Pe jaku (2001:21) razlikuje se primarno i sekundarno starenje. Primarno ili zdravo starenje odnosi se na one ljude koji su aktivni, bave se sportom, imaju hobije ili joa uvijek aktivno rade. Sekundarno ili bolesno starenje odnosi se na one ljude koji su bolesni i nemoni te im je potrebna pomo drugih u obavljanju jedne od dnevnih aktivnosti: u umivanju, kretanju, uzimanju hrane, odijevanju i izlu ivanju. Va~no je naglasiti da starost i starenje nisu sinonimi.Prije svega, starost je uvjetovana dvjema dimenzijama: bioloakoj i socioloakoj (odnos prema starim osobama u razli itim druatvima  nerijetko bivaju druatveno marginalizirani). Naj eae je socioloaka (druatvena) dimenzija podlo~na negativnim sterotipima o starenju i starosti. Negativan stav prema starim osobama (npr. da su bole~ljivi, krhki, nesposobni,depresivni i sl.) dovodi do razvijanja predrasuda i stereotipa s negativnom konotacijom .Uobi ajena vjerovanja o procesu starenja rezultiraju negativnim stereotipima  pojednostavljenim i pristranim nazorima o starim ljudima (Schaie, Willis, 2001: 16). Takva vjerovanja o procesu starenja neminovno utje u na druatvenu sliku o starim ljudima. Postavlja se pitanje: ato su predrasude i stereotipi  odnosno koja je konkretna razlika meu njima? Periain, Kufrin (2009:31) donose definiciju Ivana `ibera (1998) koji definira predrasude kao izrazito apriorne stavove, donesene prije rasuivanja, koji se temelje na sna~nom emocionalnom odnosu, naj eae negativne i teako promjenjive, a stereotipe kao generalizirana shvaanja o osobinama pripadnika pojedinih druatvenih grupa. Jednu on najkraih definicija predrasuda dao je Lafargue loae mialjenje o drugima bez dovoljnog opravdanja (Komatina, 2003:147). Mo~e se zaklju iti da stereotipi sami po sebi nisu atetni ve to postaju kada su povezani sa predrasudama  pogreanim vrednovanjem osoba ili druatvenih grupa gdje je stav usvojen kao istina.Uz starenje idu naj eae negativni stereotipi. Mitovi o starenju dovode do negativnih stereotipa, koji, zauzvrat, dovode do dobnih predrasuda i do isklju ivanja starih ljudi iz bilo kakvih druatvenih aktivnosti (Swenson, 1983, prema: Schaie, Willis, 2001:19). Green (1981) isti e: Prema stereotipu bismo trebali vjerovati da su stari ljudi umorni i muai avi, pasivni, bez energije (Green, 1981, prema:Schaie, Willis, 2001: 16). Ipak, Erdman B. Palmore (1990) izdvaja devet negativnih ali i osam pozitivnih stereotipa koji su povezani sa starenjem (prema: Periain, Kufrin, 2009): a) negativni stereotipi  bole~ljivost, starost, ru~noa, umno nazadovanje, gubljenje pamenja, beskorisnost, izoliranost, siromaatvo i depresija b) pozitivni stereotipi: ljubaznost, mudrost, pouzdanost, bogatstvo, politi ki utjecaj, sloboda, vje na mladost i srea (koriste se za borbu protiv dobne diskriminacije i ageizma). Ulazei u analizu mnogobrojnih istra~ivanja mo~e se uvidjeti da vrijedi slijedee: Stavovi prema starijima koji danas perzistiraju u druatvu daleko su od pozitivnih (Ru evi, Tomaai Humer, Toter; 2014: 224). Zabrinjavajue je ato uvrije~eni negativni stereotipi prema starim osobama utje u na sliku o sebi koju oni imaju.Percipirani od drugih kao zaboravljivi, nezanimljivi i nesposobni, mnogi stari ljudi po inju prihvaati stereotip kao to an opis samih sebe. Oni izbjegavaju socijalnu interakciju, jer misle da su dosadni; odbijaju nau iti neku novu vjeatinu jer vjeruju da su nesposobni. Mogu zanemariti tjelesne znakove teake, ali izlje ive bolesti jer ih promatraju kao neizbje~ne pratee pojave procesa starenja (Rodin & Langer, 1986, prema: Schaie & Willis, 2001: 19). Nastojei izbjei negativne stereotipe  pojedine osobe starije dobi ulaze u za arani krug prikrivanja godina kako bi bile u skladu s takozvanim idealom mladosti koji je postao premisa danaanjeg druatva. Navedeno potvruju autori Schaie & Willis (2001: 19) te isti u Starenje je tako negativno vrednovano da e mnogi odrasli pokuaati, esto o ajni ki, o uvati barem mladoliki izgled  bojei kosu, obla ei se poput adolescenata, udvarajui osobama koje su dovoljno mlade da bi im mogle biti djeca. Poli (2005:101) u kontekstu rada koji promi e va~nost odgoja djece za kvalitetan ~ivot u mladosti, zrelosti i starosti dolazi do usporedbe funkcije igra ke s idealom mladosti: Pojednostavljeno, treba postati i ostati Barbie. Uzimajui u obzir dva polariteta pojma stereotip (pozitivni i negativni) isto se mo~e pronai u terminu ageizma/dobizma pri emu postoje dva pola termina: tzv. dobroudni (do~ivljaj starih osoba kroz sa~aljenje) i zloudni (netrepeljivost i odbojnost). Ageizam/dobizam je posljedi ni termin negativnog stava koji stvara vrae tkivo ponaaanja i mialjenja u obliku predrasuda i netrepeljivosti/nesnoaljivosti prema starim osobama. Prije odgovora na pitanje: ato je ageizam/dobizam treba razlikovati i pojam dobno razlikovanje koji se esto ve~e uz upitni termin. Dobno razlikovanje je ponaaanje koje razlikuje funkciju dobi od same osobe. S druge strane, ageizam je povezan sa stereotipima i predrasudama koje netko ima prema starijim osobama (prema: Periain, Kufrin, 2009:32). Pe jak (2001: 86) donosi nekoliko definicija ageizma: Diskriminacija na osnovi kalendarske starosti. Odreivanje sposobnosti i propisivanje druatvenih uloga isklju ivo na temelju ~ivotne dobi. Glediate koje ne prihvaa individualni pristup starijim osobama nakon odreenog broja godina. Isto tako, Pe jak (2001) smatra kako je ageizam zapravo reakcija na frustracije i stresove kojih je puno u svakodnevnom ~ivotu kod mlaih osoba ili onih koje su joa uvijek radno aktivne. Napetost i agresivnost najlakae je usmjeriti na slabe i nezaatiene (prema Periain, Kufrin, 2009: 32). Smatra se da su uzroci rasizma ili seksizma sli ni kao kod ageizma/dobizma. Butler (1975), Butler, Lewis & Sunderland (1991) prema Schaie & Willis (2001:19) isti u: Diskriminacija starijih samo zbog njihove dobi naziva se ageism (dobne predrasude), razmjerno novi  izam koji se pojavio uz rasizam i seksizam (rasne i spolne predrasude). Periain i Kufrin (2009) isti u da ageizam ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu, o njemu se ne pri a u javnim raspravama iako je prisutan, kako u medijima, tako i u drugim institucijama. Gledajui u proalost, mo~e se primijetiti malobrojnost starih osoba te njihov povlaateni polo~aj u obiteljskim odnosima (kliaeizirani sijedi mudri djed ili baka). Beauvoir (1986) isti e malobrojnost starih ljudi do XIX stoljea te pojavu poveanja broja starih ljudi koja je komplementarna s pojavom kapitalizma. Navedeno potvruje Fukuyama (2003: 83): U Europi je naime joa po etkom XVIII stoljea svako drugo dijete umiralo prije petnaestog roendana, a malobrojni su do~ivjeli 52 godine pa su ih smatrali osobama koje su pre~ivjele svoj naraataj. Devedesetih godina XX stoljea viae od 83% pu anstva moglo je o ekivati dob od 65 godina a 28% ih je moglo do~ivjeti 85 godina. Rezultati Dr~avnog zavoda za statistiku (2011) u Republici Hrvatskoj govore da je postotak osoba iznad 65 godina starosti iznosio 17,7 % a u zadnjih dvadeset godina porastao je za oko 7%. Navedeni porast broja stanovnika tree ~ivotne dobi posljedica je boljeg zdravlja i zdravstvene zaatite, poboljaanih uvjeta stanovanja, higijene, prehrane i sl. (Pe jak, 2001). Dakle, ako se prou e dogaanja demografskih i druatvenih promjena (misli se na odnos druatva prema starim osobama u smislu rada i dokolice) u posljednjih nekoliko godina mo~e doi do paradoksalne injenice s obrnuto proporcionalnom mjerom: broj starih osoba se poveava a njihov druatveni status biva sve manjim. Namee se pitanje: zaato je tomu tako? Elizabeth Dozois (2006) prema Periain, Kufrin (2009) isti e nekoliko razloga koji su doprinijeli smanjenju statusa starih osoba u druatvu te istovremenom podupiranju ageizma/dobizma. To su: razvoj tiska, indrustrijska revolucija, zajam ena mirovina, razvoj medicine, te dobna podjela. Isti autori navode da je ageizam posljedica segregacije ljudi. Termin segregacija (lat. segregare  razlu iti, rastaviti) podrazumijeva razdvajanje ljudi na osnovi razli itih kriterija koji se u pravilu kose sa na elima ljudskih prava i sloboda. Razlikuje se pravna i stvarna segregacija. Dozois (2006) isti e tri psiholoake teorije koje su va~ne za shvaanje stereotipiziranja starih osoba i ageizma/dobizma: spoznajna teorija, teorija socijalnog identiteta i teorija upravljanja strahom (prema: Periain, Kufrin, 2009). U prou avanju ageizma/dobizma sve eae se mo~e prepoznati stvarna segregacija koja je svakodnevno prepoznatljiva po nesnoaljivosti kod ljudi prema starim osobama te se temelji na predrasudama prema istima. Meutim, potrebno je pogledati problem iz perspektive starih osoba. Rusac, `tambuk, Veri (2012) isti u rezultate istra~ivanja o mialjenju i iskustvima starijih osoba o predrasudama i diskriminaciji prema starijim osobama na podru ju grada Zagreba koji apeliraju na nezadovoljstvo u podru ju odnosa okoline prema starijim osobama, potom na isklju ivanje druatva te prisutnost predrasuda i diskriminacije u svim generacijama. Iste autorice u svom radu nude po etne idejne to ke kako bi se rijeaili problemi ageizma/dobizma u druatvu. Isto tako, Ber an (2015: 231) u rijeaavanju ovog problema daje prednost njegovanju meugeneracijske integracije, odnosno meugeneracijske solidarnosti jer mladi ljudi koji se dru~e s drugim generacijama imaju pozitivniji pogled na starenje i stje u uzor za vlastitu starost. Na podizanju kvalitete ~ivota starijih osoba radi mnogo organizacija civilnog druatva (Udruge, Zaklade...) koje svojim aktivnim anga~manom utje u na smanjenje stereotipa prema starijim osobama te na demokratizaciju druatva i razvoj graanskih kompetencija. Jedna od njih je Zaklada Zajedni ki put u Zagrebu koja je provela istra~ivanje Prava osoba starije ~ivotne dobi u Gradu Zagrebu,te istra~ivanje Narativi o dostojantstvu u starijoj ~ivotnoj dobi. Nadle~ni iz Zaklade isti u uo ili smo da mnogi stariji Zagrep ani osjeaju predrasude i stereotipe od druatva, a velik dio njih do~ivio je neki oblik diskriminacije zbog svoje dobi(...)Izlo~enost starijih osoba dobnoj diskriminaciji esto dovodi do toga da stariji ljudi prestaju vjerovati u svoju ljudsku vrijednost ato negativno utje e na pojedince, ali i na cijelo druatvo, jer tako mnoga znanja, vjeatine i iskustva koje su starije osobe stekle tijekom ~ivota ostaju neiskoriateni. Problem ageizma/dobizma u medijima unutar kulture hiperkonzumerizma tako ulazi u domenu problema personalisti ke bioetike iz perspektive filozofsko-teoloakog glediata, prava, zaatitu i dostojanstvo stare osobe. Valter Hugo Mae (2013) u svojoj knjizi ,,Stroj za pravljenje `panjolaca nakon osobnog iskustva isti e kako starost nije ru~na ve je  svakakva kao i svako drugo ~ivotno razdoblje. Re enice u knjizi su zapo ete malim slovom jer prema njegovom mialjenju svaki dio ~ivota ima svoju te~inu. Logi an zaklju ak koji se namee mo~e se opisati u metafori kom obliku: starost treba pripadati starosti sa svim njezinim borama koje su zapravo folder u kojem su napisane sve ~ivotne lekcije i iskustva  bez tih bora ne bi bilo ovjeka niti njegovog doprinosa svijetu, jer ako se bore izbriau serviranim estetskim zahvatom izbrisat e se kolektivno sjeanje ovje anstva. Stereotipi i predrasude predstavljaju eroziju svega ato sa injava moralno dostojanstvo ljudske civilizacije. MEDIJI KAO SUSTVARATELJI SLIKE O STARIJIMA Mediji, uklju ujui televiziju, tiskane medije (knjige, novine, asopisi, oglasi i sl) i dr. danas se smatraju iznimno zna ajnih i sveobuhvatnim izvorom sociokulturnog utjecaja na percepciju javnosti o starijim osobama i starenju. Osim ato predstavljaju izvor informacija o razli itim dobnim skupinama, nerijetko (ne)namjerno utje u na oblikovanje javne percepcije starenja. Mediji tako u nedostatku stvarnog kontakta izmeu mladih i starijih nerijetko postaju jedini izvor meugeneracijskog kontakta. Sadr~aji koji se promi u uglavnom podr~avaju kult mladosti, dok se starije osobe prikazuju vrlo rijetko. Javno mnijenje koje se stvara o starima pritom je esto kontradiktorno; s jedne strane je odviae pesimisti ki odnos prema starenju, dok se s druge strane ono optimisti ki uljepaava bez pravog promialjanja o ~ivotu starijih osoba. Vickers (2007) isti e dvije teorije koje objaanjavaju utjecaj medija; teorija socijalnog u enja  ova teorija isti e da na mlade iznimno utje e ono ato vide i uju u medijima o starijima te su skloni imitaciji takvog ponaaanja. Uzei u obzir injenicu da su mladi esto u dodiru s medijima, naro ito druatvenim mre~ama, oni posve spontano preuzimaju vrijednosti koje se promi u. teorija kultivacije  ova teorija isti e kako mediji imaju veliku ulogu u oblikovanju percepcije svijeta; oni su dio druatvene slike koju neizbje~no i izgrauju. Bailey & Park (2006) objaanjavaju utjecaja medija i na ina oblikovanja poruka o starijima polazei od teorije uokviravanja (framing theory) razvijene od strane stru njaka za masovnu komunikaciju. Teorija uokviravanja objaanjava na in na koji se prikazuje odreena medijska poruka koja u bitnom odreuje daljnje tuma enje dogaaja ili situacije. Drugim rije ima, na in na koji mediji pristupaju prikazu odreene teme ima velik utjecaj na pojedin evo tuma enje druatvene stvarnosti. No, to ne zna i da su medijski stru njaci intencionalno usmjereni stvaranju dobnih okvira i promicanju ageizma. Oni su zapravo svjesno ili nesvjesno voeni ideologijama koje nadalje ugrauju u svoje sustava vjerovanja preko medijskih sadr~aja. AGEIZAM/DOBIZAM U MASOVNIM MEDIJIMA Negativni stereotipi prema starijima formiraju se od najranijih godina, postupno se kristaliziraju tijekom kasnog djetinjstva i mladosti te se ukorijenjuju u vrijeme mlae odrasle dobi. S obzirom da djeca danas imaju sve manje kontakata sa starijim ljudima negoli proteklih desetljea, vjerojatnije da je da e tijekom teened~erskih godina upravo mediji utjecati na formiranje njihovog identiteta i vjerovanja o starenju i starijim osobama. Gerbner et al. (1979 prema: Harwood & Giles, 1992) utvrdili su da su stari prete~ito negativno predstavljeni na televiziji po evai od toga da ih se prikazuje kao potpuno seksualno nezainteresirane osobe zatvorenog uma pa sve do opisa starijih kao nesposobnih, mentalno sporih i usamljenih. Takvo negativno predstavljanje korelira s kasnijim stereotipiziranjem starih ljudi. Stereotipi su vidljivi na televiziji, reklamama, filmovima, stripovima, knjigama ali i crtiima. Vickers (2007) navodi primjer online crtanog filma pod nazivom  Honesty on the Internet (Poatenje na Internetu) koji prikazuje starijeg muakarca i ~enu koji meusobno komuniciraju okru~eni cigaretama, pivom i junk hranom. Prikaz njihovih fizi kih obilje~ja (tijela i lica) su potpuno iskrivljeni. U meusobnom razgovoru jedan drugome la~u o svojim interesima te se la~no predstavljaju. Crtani film na ovaj na in sugerira da stariji ljudi nisu atraktivni te da kao takvi moraju lagati da bi bili ato privla niji i bli~i onom ato se vrednuje, a to je mladost, fizi ka ljepota i sl. Takoer, povezivanjem cigareta, pive i junk hrane u kontekst starijih sugerira kako one ne brinu o sebi ato dakako ne odgovara stvarnoj slici. Ovakvih i sli nih primjera iznimno je mnogo, a veina ih je usmjerena stereotipnom prikazu starijih kao senilnih, nezainteresiranih, dosadnih, angrizavih i pasivnih osoba. Istra~ivanja iz sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina proalog stoljea pokazuju kontinuiran negativan prikaz starijih osoba u medijima. Detaljnim medijskim prikazom starijih, autorica skree pa~nju na neopravdanost takvog grubog svrstavanja grupe ljudi u jednu skupinu. To je posebice istaknuti i u istra~ivanjima nakon 90-ih godina proalog stoljea kada intenzivira kultura mladih u medijima. Starije osobe od tada postaju gotovo pa nevidljive ato neizbje~no dovodi do nezadovoljstva i smanjenog interesa za televiziju. S ciljem utvrivanja slike o starijima u medijima, Robinson, Callister & Magoffin (2009) analizirani su filmove za mlade u periodu od 1980. do 2006. Rezultati su pokazali podzastupljenost starijih ljudi u teen filmovima u kojima ine tek oko 7% ukupnog broja likova. Stariji ljudi su marginalizirani i u pogledu njihove uloge budui da su predstavljeni kao pozadinski, sporedni likovi. U 45% odabranih filmova stariji su prikazani pozitivno, a naj eai stereotipi vezani su uz opise starijih kao  savraena baka/djed i  onaj koji uspjeano stari . Kako god, iznimno je visok postotak analiziranih filmova koji starije prikazuje stereotipno pa je tak.0d f X Z hj Lŵ򵦗|p`SGGh)HCJOJQJaJhgRY6CJOJQJaJhOQheS6CJOJQJaJhgRYCJOJQJaJhDCJOJQJaJh(h+CJOJQJaJh(heSCJOJQJaJheSheSCJOJQJaJheSheS5CJOJQJaJhZheS5CJOJQJaJhC[ h^5CJOJQJaJhz5CJOJQJaJh^5CJOJQJaJ0Zd f TVXZ\ $dha$gdz $dha$gdv$dh`a$gdM dhgd^ $dha$gdeS $dha$gdA> $dha$gdz@TXZ\^hj־oVC--+hzhzCJOJQJaJmHnHtHu%hvCJOJQJaJmHnHtHu1hDhz56CJOJQJaJmHnHtHu%h^CJOJQJaJmHnHtHu%h;CJOJQJaJmHnHtHu%hzCJOJQJaJmHnHtHu+heSheSCJOJQJaJmHnHtHu.heSheS5CJOJQJaJmHnHtHuheSheSCJOJQJaJhMCJOJQJaJh(hMCJOJQJaJ\^hjNf> !!!!+/$:J;<HTWh$dh7$8$H$`a$gde$dh7$8$H$`a$gdv$dh`a$gdv $dha$gdvJrRh\ > P !!!!!!ְְ֝օsasThv5CJOJQJaJ"hDhgRY56CJOJQJaJ"hDhHq56CJOJQJaJ.hhz6CJOJQJaJmHnHtHu%hT.CJOJQJaJmHnHtHu%h <CJOJQJaJmHnHtHu%hzCJOJQJaJmHnHtHu+hzhzCJOJQJaJmHnHtHu%h(CJOJQJaJmHnHtHu !"""""P##$0$2$$$$$$<%|%%&&& '')4*+ȹȹzdK1hK(hHqB*CJOJPJQJaJnHph# tH+hHqB*CJOJPJQJaJnHph# tH(hGahHqCJOJPJQJaJnHtHhGahHqCJOJQJaJh'CJOJQJaJh(h+CJOJQJaJh(hHqCJOJQJaJhRRhHqCJOJQJaJh06CJOJQJaJhyThHq6CJOJQJaJhHqCJOJQJaJ++^,-.....////ɴ{fQ?&1hG1fhHqB*CJOJPJQJaJnHph# tH"hHqCJOJPJQJaJnHtH(h(hHqCJOJPJQJaJnHtH(h(h+CJOJPJQJaJnHtH(h(hn]CJOJPJQJaJnHtH"hn]CJOJPJQJaJnHtH"h)HCJOJPJQJaJnHtH(hz=hHqCJOJPJQJaJnHtHhHqCJOJQJaJ+hHqB*CJOJPJQJaJnHph# tH(hKhHqCJOJPJQJaJnHtH //v000000000111&10121T2h2 3 33333 4 44445ӻӎӝ~~o``ӎh~. hHqCJOJQJaJhdhHqCJOJQJaJh "<hHq6CJOJQJaJh)HhOQCJOJQJaJh^ehHqCJOJQJaJhlahHqCJOJQJaJh$~CJOJQJaJh+CJOJQJaJhHqCJOJQJaJhyThHq6CJOJQJaJhlahHq6CJOJQJaJ5T7j7l7777777888888899::":$:(:J;N;<ӽӘӂӧӘll]EE.h9yhHq5CJOJQJaJmHnHtHuhHqhHqCJOJQJaJ+h(hMCJOJQJaJmHnHtHu+h(hOQCJOJQJaJmHnHtHuh(h+CJOJQJaJ+h(hUCJOJQJaJmHnHtHu+h(h+CJOJQJaJmHnHtHu+h(hHqCJOJQJaJmHnHtHu+hHqhHqCJOJQJaJmHnHtHu<<<<n==&>2>6>B>L>N>V>.BpBB~h~R~C~0%h'CJOJQJaJmHnHtHuhA|h+CJOJQJaJ+hA|hUCJOJQJaJmHnHtHu+hA|h5CJOJQJaJmHnHtHu+hA|hHqCJOJQJaJmHnHtHu+h(hHqCJOJQJaJmHnHtHu+hHqhHqCJOJQJaJmHnHtHu%hHqCJOJQJaJmHnHtHu+hwhHqCJOJQJaJmHnHtHu+h,hOQCJOJQJaJmHnHtHuBBBBBBBnDDDDFFFFGH$HHHHHJ֛jXjXI=IhRXCJOJQJaJhRXhRXCJOJQJaJ"h CJOJPJQJaJnHtH(hz=h CJOJPJQJaJnHtH(h(h CJOJPJQJaJnHtH h(h +h(h CJOJQJaJmHnHtHuh(h+CJOJQJaJ+h(hHqCJOJQJaJmHnHtHu%h9yCJOJQJaJmHnHtHu+h(h+CJOJQJaJmHnHtHuJJ"LNLPLLLLM^N`NnNpNNNNNNտ妍~eOeO@h(h+CJOJQJaJ+hA|B*CJOJPJQJaJnHph# tH1h(hUB*CJOJPJQJaJnHph# tHh(hRXCJOJQJaJ1h(hRXB*CJOJPJQJaJnHph# tH1hRXhRXB*CJOJPJQJaJnHph# tH+h hOQCJOJQJaJmHnHtHuhRXhRX6CJOJQJaJhRXhRXCJOJQJaJh$~CJOJQJaJNNNNNNOQZQ\QRR S$S&S(SST"THTڼzaUa?a?+h'B*CJOJPJQJaJnHph# tHhSKCJOJQJaJ1h(hRXB*CJOJPJQJaJnHph# tH1h,hyh#B*CJOJPJQJaJnHph# tH1hRXhRXB*CJOJPJQJaJnHph# tHhRXhRX6CJOJQJaJhRXhRXCJOJQJaJh(h+CJOJQJaJh(hRXCJOJQJaJ+h$~B*CJOJPJQJaJnHph# tHHTbTdTxTzT$VRWTWXXXY ZZʹvaLa:%:(hKaheCJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH(hKahRXCJOJPJQJaJnHtH(h(hRXCJOJPJQJaJnHtHh(hRXCJOJQJaJ+h(hRXCJOJPJQJ]aJnHtH1h(hyh#B*CJOJPJQJaJnHph# tH1h(hRXB*CJOJPJQJaJnHph# tH1h(h+B*CJOJPJQJaJnHph# tH1h(hUB*CJOJPJQJaJnHph# tH ZZZZZZZdZfZ[[\\\\ ] ]] ]0]4_r_baܸs^I^Is7s"hDCJOJPJQJaJnHtH(h1 hyh#CJOJPJQJaJnHtH(h1 hRXCJOJPJQJaJnHtH(hRXhRXCJOJPJQJaJnHtH(h(hRXCJOJPJQJaJnHtHhSKCJOJQJaJhUhyh#CJOJQJaJhRXhRXCJOJQJaJ(h4PhSKCJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH"hSKCJOJPJQJaJnHtHbaab>bBbfbnbrb|bnepe^h`hhhhhhhiijj,j.jnjjjjŶŕņņqeYeYeYMeh9yCJOJQJaJhDBCJOJQJaJhhCJOJQJaJ(hehRXCJOJPJQJaJnHtHh1 h^ACJOJQJaJ(jhRXhRXCJH*OJQJUaJh1 CJOJQJaJh1 hRXCJOJQJaJhRXhRXCJOJQJaJ(hRXhRXCJOJPJQJaJnHtH+hRXhRX6CJOJPJQJaJnHtHjpnnnnnnnoop$sssstwwwwwӮvfWvfvKv6v(jhRXhRXCJH*OJQJUaJhWHCJOJQJaJh1 hvCJOJQJaJhRXhRX6CJOJQJaJhRXhRXCJOJQJaJ%h1 CJOJQJaJmHnHtHu+hKahSKCJOJQJaJmHnHtHu+hKahVCJOJQJaJmHnHtHuhKahWHCJOJQJaJ+hKahRXCJOJQJaJmHnHtHu+hRXhRXCJOJQJaJmHnHtHuwwyyyyyyyzzzzzzзrXB+B-h*w7CJOJPJQJaJmHnHsHtH*hSKCJOJPJQJaJmHnHsHtH3h4Ph {6CJOJPJQJaJmHnHsHtH0h {h {CJOJPJQJaJmHnHsHtH*hKaCJOJPJQJaJmHnHsHtH*h {CJOJPJQJaJmHnHsHtH0hKah1 CJOJPJQJaJmHnHsHtH(hKahRXCJOJPJQJaJnHtHhRXhRXCJOJQJaJhSKCJOJQJaJzZ{~{{{{X|||}~~HIJs^C4h/56B*CJOJPJQJ\aJnH phtH (h {hRXCJOJPJQJaJnHtHhDBCJOJQJaJh[hDBCJOJQJaJh)hDBCJOJQJaJ(h hRXCJOJPJQJaJnHtH"hRXCJOJPJQJaJnHtH"hSKCJOJPJQJaJnHtH(h1 hvCJOJPJQJaJnHtH(hRXhRXCJOJPJQJaJnHtHhj\^u$dh`a$gd9y$dh`a$gd$~ $dha$gd$~$dh`a$gdv $dha$gd/$ & Fdha$gd/m$$hdh`ha$gd/$$$d@&a$gd/$dh`a$gd { "$0j|ċ\^ͷͷͷͥͷ}kS>(h$~h$~CJOJPJQJaJnH tH .h9yh$~56CJOJPJQJaJnH tH "h/CJOJPJQJaJnHtH+h/h/6CJOJPJQJaJnH tH "hDCJOJPJQJaJnH tH "h/CJOJPJQJaJnH tH +h/h/5CJOJPJQJaJnH tH (h/h/CJOJPJQJaJnH tH :h/h/56B*CJOJPJQJ\aJnH phtH đ̑Α$>4FpPfHvlv(f>~ٱٍٟxxxbxbxbxbxxMxx(h$~h9yCJOJPJQJaJnHtH+h/h9y6CJOJPJQJaJnH tH (h/h9yCJOJPJQJaJnH tH "h$~CJOJPJQJaJnH tH "hDCJOJPJQJaJnH tH "h'CJOJPJQJaJnH tH +h$~h$~6CJOJPJQJaJnH tH (h$~h$~CJOJPJQJaJnH tH "h9yCJOJPJQJaJnH tH x|fPԽrr`J+hRXhRX6CJOJPJQJaJnHtH"hRXCJOJPJQJaJnHtH"hhCJOJPJQJaJnHtH"h9yCJOJPJQJaJnHtH(h1 hvCJOJPJQJaJnHtH"hDBCJOJPJQJaJnHtH(hRXhRXCJOJPJQJaJnHtHU(h/h9yCJOJPJQJaJnH tH +h/h9y6CJOJPJQJaJnH tH o 32% likova prikazano negativno, a karakteristike kojima su stariji opisani uklju uju sljedee opise: loai voza i, staromodni te osobe koje stalno prigovaraju. S obzirom na negativne prikaze starijih ljudi kojima su adolescenti izlo~eni u djetinjstvu i adolescenciji ne za uuje injenica da izra~avaju negativne stavove prema starijim osobama. Nakon godina izlo~enosti medijima koji negativno prikazuju starije odrasle osobe, adolescenti su  odgajani da bi stereotipizirali starije ljude. Sve to neposredno dovodi do smanjene kvalitete i interakcije sa starijim osobama, a takoer utje e na negativnije vienje procesa starenja. Reklame u bitnom podr~avaju trend mladosti ime, ne samo da oblikuju druatvenu sliku, ve nastoje utjecati na stvaranje slike starijeg o samom sebi. Kova evi i Milosavljevi (2014) u svom radu problematiziraju pojavljivanje starijih osoba u reklama te, na temelju rezultata istra~ivanja, dolaze do zaklju ka kako se starije osobe pojavljuju u pozitivnom kontekstu u malom broju reklama. U tim slu ajevima prikazani su kao mudri, puni iskustva te uvijek spremni pomoi drugima svojim savjetima. Takav pozitivan prikaz starijih pritom nije posljedica promjene stava, ve posljedica zaoatravanja ekonomske i politi ke krize. Starije osobe pritom postaju sredstvo postizanja odreenih ciljeva, u ovom slu aju privla enje osoba koje imaju kupovnu mo. Osim u popularnim medijima i u knjigama koje predstavljaju prvi oblik masovnih medija a koje su kasnije donekle zamijenjene novinama  mogu se pronai mnogobrojni primjeri negativnog stava prema starosti. Nerijetko se u knji~evnim djelima mogu primijetiti stereotipi koji se opravdavaju potrebama itatelja starije dobi pa se tako na medijskim portalima nude preporuke za itanje 45+, 50 + itd. "Neku s velikim slovima" je jedan od neprimjerenih komentara koji se mo~e pronai na druatvenim mre~ama. U medijima i popularnoj kulturi meu koje pripadaju filmovi, serije, stripovi, vicevi i sl. stari ljudi su esto predmet negativnih stavova. Mladena ka ljepota je postigla robnu vrijednost. Druatvo spektakla i pretjerivanja u vrijednostima dovodi i do suprotnih efekata  sve gubi na zna enju, sve postaje roba (Vertovaek, Tomovi, 2015: 964). S obzirom na to da su mediji (ponajprije televizija, Internet i dnevni tisak u dijelovima koji je zadu~en za senzacionalizam) usmjereni na prodavanje robe u javnosti izazivaju strah od starenja te zagovaranje estetskih operacija i botoksa kao neoperativnog oblika izmjene vanjskog izgleda. Kultura konzumerizma postavlja esetske kriterije koji su vezani uz zdravlje i neprestanu utrku za dostizanjem fizi ke privla nosti. Ovakve vrijednosti vode u socijalni konformizam pri emu je konformisti ko ponaaanje esto potaknuto socijalnim motivima i prije svega je na in zadovoljavanja socijalnih potreba. Diktatura ljepote plod je naj eae neoliberalnog kapitalizma i socijalnog konformizma. Izlo~eni medijskom utjecaju  ljudi postaju sve viae opsjednuti ljepotom i vanjskim izgledom te povranim vrijednostima a starost pri tome postaje nalik crnoj budunosti. Potrebno je u initi svojevrsnu detabuizaciju starenja i starosti kroz medijsko opismenjavanje te odgovorno novinarstvo.Filmska industrija je i dalje jedan od najraairenijih oblika airenja mitova i predrasuda o starosti. Uzimajui u obzir da su ~ene u veini kada se analizira stanovniatvo starije dobi potrebno je promotriti starost i starenje unutar rodne dimenzije starosti i starenja. Analizom literature uvia se da navedeno postaje relevantno feministi ko pitanje. Ageizam/dobizam ulazi u domenu tzv. valovitog feminizma (Kova evi, 2015). Analizirajui veinu literature koja se odnosi na feminizam, mogu se primijetiti meugeneracijski sukobi unutar feminizma pri emu tzv. drugi val feministikinja (neofeminizam) kritizira za etnice ove radikalne socijalne teorije a kasnije i masovnog pokreta. Ipak, tijekom 1990-ih pitanje starosti kona no dobiva na vidljivosti (i u empirijskom i teorijskom pogledu), i to prvenstveno uslijed osvjeaivanja heterogenosti skupine  ~ene (Kova evi, 2015). Poznate feministi ke autorice kao ato su Simone de Beauvoir (La Vieilesse, 1970), Betty Friedan (The Fountain of Age, 1993), Susan Sontag (The Double Standard of Ageing, 1972)bave se problemom percepcije starosti iz feministi ke perspektive koja je i unutar ove socijalne teorije poprili no marginalizirana. Kujund~i (2014) analizira prikaz starijih ~enskih likova u 43 Disneyeva filma te zaklju uje da u medijskom prikazu istih postoji pet glavnih tipova ~enskih uloga koje implicitno poru uju mladim recipijentima usvajanje mitova i predrasuda o pojedinim karakteristikama likova spajajui ih s dobi: vjeatice, dobre vile, mudre starice, bri~ne bake i komi ne starice. Za potrebe ovog rada istaknut e se etiketiranje zadnje tri uloge: mudra starica je nerijetko prikazana kako nudi savjete, punaana je i aseksualna, bri~na baka je bri~na, orijentirana na obitelj no nije sposobna pru~iti konkretnu pomo dok je komi na starica karikatura koja nema drugu funkciju osim nasmijati publiku. Navedeni likovi su prema Kujund~i (2014) naj eae prikazani kao sporedne pomaga ke, savjetodavne i darivateljske uloge. Hrvatski medijski prostor po pitanju stereotipa i ageizma u bitnom se ne razlikuje od ostalih zemalja. Navedenu konstataciju potvrdilo je ve ranije spomenuto istra~ivanje autorica Periain i Kufrin (2009) koje su istra~ivale na in na koji su starije osobe prezentirane u sredianjim informativnim emisijama vodeih televizijskih kua (HRT, RTL i Nova TV). Autorice su na temelju analiziranja svih priloga objavljenih u periodu od tri tjedna nastojale pobli~e istra~iti prisutnost ageizma i stereotipne slike o starijima. Rezultati istra~ivanja pokazuju kako je ageizam zastupljen u glavnim informativnim emisijama medijskih kua, a to je vidljivo kroz slabu zastupljenost starijih osoba u emisijama i prilozima. Od ukupno 938 analiziranih priloga, starije se osobe prikazuju u njih 58, ato je 6,2% svih priloga. Starije se osobe naj eae pojavljuju prilikom komentiranja odreene situacije, s naglaskom na njihovo nezadovoljstvo skupim uslugama, odlukama politi ara i sl. Takoer, esto se pojavljuju u ulozi ~rtve ili kao siromaane osobe kojima je teako. Vrlo je malo priloga koji starije osobe prikazuje kao aktivne lanove druatva ato navodi gledatelja na stvaranje stereotipa o starima kao bole~ljivim, nespretnim, siromaanim i nezadovoljnim osobama. Ipak, od starijih se generalno u prilozima tra~i mialjenje oko druatveno-politi kog pitanja ato mo~e rezultirati pozitivnim stereotipom o starijima kao osobama ije je mialjenje iznimno va~no zbog bogatog ~ivotnog iskustva. Autorice izra~avaju zabrinutost velikim brojem priloga u kojima se starije osobe, naro ito muakog spola, pojavljuju kao optu~enici za pedofiliju ili sl. bludnje radnje ato mo~e rezultirati stvaranjem iskrivljenog pogleda na starije muake osobe kojih se treba bojati. Na koncu, autorice isti u i mali broj priloga o druatveno poznatim starijim osobama ato opet upuuje na to da se uspjeanost i druatveni zna aj povezuje s mlaim osobama. Na temelju rezultata istra~ivanja, vidljiva je zastupljenost ageizma u informativnim emisijama ato neminovno utje e na stvaranje stereotipa i predrasuda prema starijim osoba. Stoga autorice isti u nu~nost suzbijanja ageizma na razini druatva i medija ato pak zahtijeva niz konkretnih akcija medijskih i akademskih stru njaka te udruga koje okupljaju osobe starije ~ivotne dobi. (Periain i Kufrin, 2009). Iako je medijska slika o starima prete~no negativna mogu se pronai pozitivni primjeri uklju ivanja i predstavljanja starijih na televiziji ali i filmskim festivalima. Osmi po redu Zagreb film festival (2015) za klju nu temu uzima dobizam a specifi na posveta odnosila se na razne oblike diskriminacija osoba starije ~ivotne dobi. Filmovi kao ato su ,,Daleko od nje redateljice Sarah Polley, te dokumentarni film Faboulous Fashionistas redateljice Sue Bouren redefiniraju starost unutar filmskih okvira. Pozitivan primjer u hrvatskom televizijskom prostoru je emitiranje emisije  Trea dob koja u bitnom obrauje pitanja vezana uz starost i starenje. Poseban je naglasak na pitanjima zdravlja starijih osoba, odnosa prema starosti i starenju, ~ivotu starijih osoba u pojedinim krajevima zemlje (selo, grad, otoci) te problemima s kojima se susreu. Takoer, emisija obrauje teme vezane uz starije osobe u Europi, modele socijalne skrbi i socijalnih usluga koje su na raspolaganju starijim osobama kao i pitanja iz podru ja mirovinskog osiguranja. Posebno korisnim vidim posveivanje pa~nje obrazovanju u treoj dobi te aktivnostima vezanim uz o uvanje zdravlja i dugovje nosti (sport, rekreacija, zabava) (HRT, 2017). Emitiranje emisije koja se bavi pitanjima od interesa starijih osoba zasigurno je pozitivan iskorak budui da na taj na in gledateljstvo razli ite dobi ima priliku dobiti osnovne informacije o starenju i starijima. Dobivanje aire slike o starijima mo~e doprinijeti stvaranju pozitivnih stereotipa i boljem razumijevanju potreba osoba tree ~ivotne dobi. Poveanjem vidljivosti starijih u medijima otvara se mogunost za vee poativanje i bolje razumijevanje starijih u druatvu, pod pretpostavkom da se starije prikazuju u realnom svjetlu, a ne isklju ivo kroz negativne (individualne) karakteristike koje mogu rezultirati pripisivanjem tih karakteristika svim lanovima skupine. Prikazom dominantnih mitova, medijske slike o starijima te relevantnih istra~ivanja mo~e se uo iti prete~no negativna percepcija starenja. S druge strane, svjedoci smo kako se stereotipi polako povla e pred u enjem, razumijevanjem i vrednovanjem starenja. Stavovi laika o starijima joa uvijek su kontradiktorni ato se najbolje vidi iz sljedee teze autorice Despot Lu anin (2003: 22): Priznajemo tjelesno slabljenje s godinama  ali ka~emo da su stari ljudi hipohondri. Pripisujemo starima mudrost  ali ih smatramo senilnima. Govorimo o starosti kao o  zlatnim godinama  ali vjerujemo da su stari ljudi veinom depresivni i u strahu od smrti. Ovakve i sli ne opre ne slike o starijima nisu rijetkost, a dovode do brojnih posljedica, kako za pojedinca, tako i druatva u cjelini. ZAKLJU AK U radu su se analizirala pitanja promialjanja i ideje o integrativnosti pojmova kao ato supercepcija starenja te druatveno-medijska slika o starim osobama. Kroz glavni dio rada pitanja s po etka rada dobila su svoj odgovor. Mo~e se zaklju iti da je nu~no napraviti viae medijskog prostora za promicanje starosti te usvajanje kulture starenja kroz medijsko opismenjavanje javnosti  ponajprije razvoj kriti kog mialjenja. Navedeni su mnogobrojni primjeri, a posebno su istaknute javne akcije kao npr. Zagreb film festivalkoji je kroz film aktivirao graanstvo za promialjanje o starosti. Analizom relevantnih izvora mo~e se zaklju iti da je nu~na promjena druatvene svijesti o polo~aju starijih ~ena u druatveno-medijskoj prizmi. Va~no je osvijestiti druatvo da ~ene u veini predstavljaju stanovniatvo starije dobi s obzirom na njihovu bioloaku predispoziciju za dugovje nost naspram muakaraca. U tu svrhu u radu su istaknute odreene poveznice izmeu novog vala feiminizma i pojave ageizma. Isto tako, mo~e se predvidjeti utjecaj nadolazeeg treeg vala feminizma koji se nastoji odmaknuti od esencijalisti ke kategorije (kategorije ~ena kao jedinstvene  ona koja je u fokusu) a koji naglaaava razlike izmedju samih ~ena a tu se javlja i pitanje odnosa prema starijima odnosno starijih ~ena u meusobnim odnosima. Nedostatak domaih istra~ivanja diskriminacije na osnovu dobi (ageizam) ukazuje na izostanak bavljenja tim problemom, a time na potrebu njegova istra~ivanja. Kroz teorijsku pozadinu i konkretne primjere rad je pokuaao utjecati na stvaranje platforme za pozitivniju percepciju starenja te na potrebu afirmativnije druatveno medijske slike o starim osobama. Uz sve napisano veina tema tek je zapravo otvorena, a provla i se osjeaj da se veina ovih tema nee moi zatvoriti  dapa e, razvoj znanosti i razvoj ljudske vrste samo e vremenom otvarati sve viae poglavlja i sadr~aja za promialjanje. Jednako tako otvarat e se sve viae slo~enosti u definiranju starosti, starenja te druatveno-medijske percepcije istih. Zbog malobrojnosti istra~ivanja i neistra~enosti ovog podru ja potrebno je raditi na rijeaavanju ove donekle tabuizirane teme. LITERATURA BAILEY, T. A. I PARK, T. H. (2006). Ageism in media: An Analysis of Discourse on Middle Age in Newspapers. Paper presented at the annual meeting of the International Communication Association, Dresden International Congress Centre. Retrieved from:  HYPERLINK "http://research.allacademic.com/one/www/www/index.php?cmd=www_search&offset=0&limit=5&multi_search_search_mode=publication&multi_search_publication_fulltext_mod=fulltext&textfield_submit=true&search_module=multi_search&search=Search&search_field=title_idx&fulltext_search=Ageism+in+the+Media%3A+An+Analysis+of+Discourse+on+Middle+Age+in+Newspapers" http://research.allacademic.com/one/www/www/index.php?cmd=www_search&offset=0&limit=5&multi_search_search_mode=publication&multi_search_publication_fulltext_mod=fulltext&textfield_submit=true&search_module=multi_search&search=Search&search_field=title_idx&fulltext_search=Ageism+in+the+Media%3A+An+Analysis+of+Discourse+on+Middle+Age+in+Newspapers BEAUVOIR, S. de (1986). Starost. Beograd: Beogradski izdava ko-grafi ki zavod. BER AN, M. (2015). Va~nost meugeneracijske integracije i komunikacije za oblikovanje mialjenja o kvalitetnom starenju, U: Media, Culture and Public Relations 5 (2) 231-240. Preuzeto 09.velja e 2016. sa HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188973"http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188973 DESPOT LU ANIN, J. (2003). Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap FUKUYAMA, F. (2003). Kraj ovjeka?. Zagreb: Izvori. HARWOOD, J. I GILES, H. (1992).  Don't make me laugh : age representations in a humorous context. Discourse and Society, 3(4), 403-436. Retrieved from:  HYPERLINK "https://www.jstor.org/stable/42888757?seq=6" \l "page_scan_tab_contents" https://www.jstor.org/stable/42888757?seq=6#page_scan_tab_contents HRT radio (2017). Trea dob. Preuzeto 25. srpnja, 2017. sa  HYPERLINK "http://radio.hrt.hr/emisija/treca-dob/824/" http://radio.hrt.hr/emisija/treca-dob/824/ HRT Magazin (2017). Stari za mlade i mladi za stare. Preuzeto 25. srpnja 2017. Sa  HYPERLINK "http://magazin.hrt.hr/386253/stari-za-mlade-i-mladi-za-stare" http://magazin.hrt.hr/386253/stari-za-mlade-i-mladi-za-stare HUGO MAE, V. (2012). Stroj za pravljenje `panjolaca. Zagreb: Vukovi & Runji. KOVA EVI, I. I MILOSAVLJEVI, LJ. (2014). Kratki rezovi: antropoloako prou avanje savremene reklame. Etnoantropoloaki problemi, 9 (2), 435-462. Preuzeto 30. lipnja 2017. sa  HYPERLINK "https://www.academia.edu/9325996/Kratki_rezovi_antropolo%C5%A1ko_prou%C4%8Davanje_savremene_reklame_Ivan_Kova%C4%8Devi%C4%87-Ljubica_Milosavljevi%C4%87" https://www.academia.edu/9325996/Kratki_rezovi_antropolo%C5%A1ko_prou%C4%8Davanje_savremene_reklame_Ivan_Kova%C4%8Devi%C4%87-Ljubica_Milosavljevi%C4%87 KOVA EVI, S. (2015). Gdje su u feminizmu valovi? Gdje su u feminizmu godine? Valoviti feminizam? Preuzeto 18.travnja 2016. sa HYPERLINK "http://www.libela.org/sa-stavom/5911-valoviti-feminizam/"http://www.libela.org/sa-stavom/5911-valoviti-feminizam/ KOMATINA, S. (2003). Dominantne predstave o starosti. Preuzeto 09.velja e 2016. sa HYPERLINK "http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2003/0038-982X0304147K.pdf"http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2003/0038-982X0304147K.pdf KUJUND}I, N. (2014). Evil Witches and Caring Grandmothers: Depictions of Elderly Female Characters in Walt Disney Animation Studio Animated Feature Films U:Trea: asopis Centra za ~enske studije,16(1-2), 49-64. Retrieved from: HYPERLINK "http://zenstud.hr/wp-content/uploads/2014/01/Treca_br1-2_2014.pdf"http://zenstud.hr/wp-content/uploads/2014/01/Treca_br1-2_2014.pdf PE JAK, V. (2001). Psihologija tree ~ivotne dobi. Zagreb: Prosvjeta. PERI`IN, T. I KUFRIN, V. (2009). Ageizam u televizijskom mediju na primjeru sredianjih informativih emisija Hrt-a, Rtl-a i Nove tv.Ljetopis socijalnog rada,16(1), 29-51. Preuzeto 18.travnja 2016. sa  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55846" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55846, POLI, R. (2005). Odgoj za starost kao mogunost emancipacije U: Metodi ki ogledi 12 (1) 97-111. Preuzeto 09.velja e 2016. sa HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3855"http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3855. ROBINSON, T., CALLISTER, M., & MAGOFFIN, D. (2009). Older characters in teen movies from 1980 2006.Educational Gerontology,35(8), 687-711. Retrieved from:  HYPERLINK "http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/03601270802708426" http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/03601270802708426 RU EVI, S., TOMA`I HUMER, J. I TOTER, K. (2014). Usporedba stavova i stereotipa o starijim osobama te o ekivanja vezanih uz starenje: uloga dobi i kontakta U: Ljetopis socijalnog rada 22 (2) 223-241. Preuzeto 09.velja e 2016. sa HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=217069"http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=217069 RUSAC, S., `TAMBUK, A. I VERI, J. (2012). Diskriminacija osoba starije ~ivotne dobi iz njihove perspektive. Preuzeto 10. velja e 2016. sa HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=605985"http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=605985, SCHAIE, W. K. & WILLIS, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Zagreb: Naklada Slap. VERTOV`EK, N. I TOMOVI, A. (2015). Medijsko zavoenje u suvremenom druatvu spektakla i manipulacije, In Medias Res  asopis filozofije medija 4 (6) 952-969. VICKERS, K. (2007). Aging and the Media: Yesterday, Today and Tomorrow. Californinan Journal of Health Promotion, 5(3), 100-105. Retrieved from:  HYPERLINK "http://www.cjhp.org/Volume5_2007/Issue3/100-105-vickers.pdf" http://www.cjhp.org/Volume5_2007/Issue3/100-105-vickers.pdf The perception of ageing and the socio-media image of senior citizens (Summary) The paper analyses the infuence of mass media on general opinions about elderly persons. Negative attitudes/preconceptions are often created which lead to stereotyping of the elderly, i.e. of ageing and old age. The work has the idea of connecting two terms: age perception and the socio-media perception of senior citizens.Some of the questions the authors aim to answer are: what are preconceptions and stereotypes, and what is the concrete difference between them?What exactly is ageing?How do mass media present ageing and old age?Why is the social status of senior citizens declining even though their number is increasing?What is the opinion and experience of the elderly about preconceptions and stereotypes regarding themselves?In the first part of the paper the terms: ageing, old age and stereotypes are pinpointed, and the term ageism and its manifestation in the media, as well as the role of journalism are analysed. In the second part the term of necessity for media literacy development is analysed as a form of prevention under the prism of media-created social image of the elderly. Key words: ageism, media, old age, ageing, society  Za viae informacija pogledati na HYPERLINK "https://hr.wikipedia.org/wiki/Segregacija"https://hr.wikipedia.org/wiki/Segregacija, pristupljeno: 10.02.2016.  Za viae informacija pogledati na HYPERLINK "http://superseniori.hr/kategorija-dobizam/"http://superseniori.hr/kategorija-dobizam/, pristupljeno 12.04.2016.  Za viae informacija pogledati na: HYPERLINK "http://www.bibliovca.com/2014/07/koje-knjige-darovati-zenama-koje-imaju.html"http://www.bibliovca.com/2014/07/koje-knjige-darovati-zenama-koje-imaju.html, pristupljeno 17.04.2016.  Za viae informacija pogledati na HYPERLINK "http://www.zzjzpgz.hr/nzl/77/norma.htm"http://www.zzjzpgz.hr/nzl/77/norma.htm, pristupljeno: 17.04.2016.      PAGE \* MERGEFORMAT 16 "$%%%%%%*<0$dh`a$gdv $dha$gdv $dha$gd/ $dha$gd$~$dh`a$gd/$dh`a$gd$~$dh`a$gd9y$dh`a$gd9y68:,Z^`Ӿ|jU@1hKahIrCJOJQJaJ(hKahVCJOJPJQJaJnHtH(hKahMCJOJPJQJaJnHtH"hMCJOJPJQJaJnHtH(hMhmCJOJPJQJaJnHtH5hRXhRXB*CJOJPJQJ^JaJnHphtH"hSKCJOJPJQJaJnHtH(hRXhRXCJOJPJQJaJnHtH"h$~CJOJPJQJaJnHtH4jhRXhRXCJH*OJPJQJUaJnHtH `l:>68$&(*,֝֝v`E3"h$~CJOJPJQJaJnHtH4jh_^h_^CJH*OJPJQJUaJnHtH+h_^h_^CJOJPJQJ\aJnHtH"hA'CJOJPJQJaJnHtH(h_^h_^CJOJPJQJaJnHtH"h_^CJOJPJQJaJnHtH"hSKCJOJPJQJaJnHtH(hMhmCJOJPJQJaJnHtH(hRXhRXCJOJPJQJaJnHtH(hKahRXCJOJPJQJaJnHtHb 6xʸ{iTi{i{>+h'h'6CJOJPJQJaJnHtH(hKahvraCJOJPJQJaJnHtH"hvraCJOJPJQJaJnHtH"h^ CJOJPJQJaJnHtH+h9yh'6CJOJPJQJaJnHtH(h'h'CJOJPJQJaJnHtH"h9yCJOJPJQJaJnHtH"hutCJOJPJQJaJnHtH"h_^CJOJPJQJaJnHtH"h'CJOJPJQJaJnHtHPfhz|>ٮٜr]]K9"hDCJOJPJQJaJnHtH"h'CJOJPJQJaJnHtH(hKah2CJOJPJQJaJnHtH(hKah^ CJOJPJQJaJnHtH(hKah'CJOJPJQJaJnHtH"h^ CJOJPJQJaJnHtH(hMhMCJOJPJQJaJnHtH+h'h'6CJOJPJQJaJnHtH(h'h'CJOJPJQJaJnHtH"hMCJOJPJQJaJnHtH> 8\p"렎ygQgQg;+h/h/6CJOJPJQJaJnH tH +h/h9y6CJOJPJQJaJnHtH"h9yCJOJPJQJaJnHtH(h9yh9yCJOJPJQJaJnHtH"h9yCJOJPJQJaJnH tH "hDCJOJPJQJaJnH tH (h/h/CJOJPJQJaJnHtH"h$~CJOJPJQJaJnH tH "hICJOJPJQJaJnH tH (h/h/CJOJPJQJaJnH tH ""z$$$$%%%%%V&&&p''*λΔzm^RCR7RhCJOJQJaJhMh1NCJOJQJaJhDBCJOJQJaJhhDBCJOJQJaJhDB5CJOJQJaJhI5CJOJQJaJhv5CJOJQJaJ(h/h/CJOJPJQJaJnH tH "h$~CJOJPJQJaJnHtH%h$~6CJOJPJQJaJnH tH +h/h/6CJOJPJQJaJnH tH 5hRXh$~B*CJOJPJQJ^JaJnHphtH**+,@.T.../0<0t1 22|22333^566667ɹɹ夒pcM+h$~B*CJOJPJQJaJnH phtH h5CJOJQJaJhh5CJOJQJaJ"hMCJOJPJQJaJnHtH"hDBCJOJPJQJaJnHtH(hhDBCJOJPJQJaJnHtHh hDBCJOJQJ]aJhDBCJOJQJ]aJh.thDBCJOJQJaJhDBCJOJQJaJh:8hDBCJOJQJaJ<036666666x>?AfBB6EzF2HHLNP $dha$gdG7 $dha$gdI$dh7$8$H$a$gdI $dha$gdeS $dha$gdw_$dh`a$gdv7>7v88888;;t>v>x>>>>??$?8?浟fZNAZNZ5hVCJOJQJaJh4P6CJOJQJaJh2CJOJQJaJh4PCJOJQJaJ4h$~h$~>*B*CJOJPJQJaJnH phctH :jh$~h$~B*CJOJPJQJUaJnH phtH +h$~B*CJOJPJQJaJnH phtH +hUBB*CJOJPJQJaJnH phtH 4h$~h$~6B*CJOJPJQJaJnH phtH 1h$~h$~B*CJOJPJQJaJnH phtH 8??@ @T@t@@@@JALAAAAA B.BfBvBBBBuZuNANhu6CJOJQJaJhuCJOJQJaJ4h$~h$~6B*CJOJPJQJaJnH phtH 1h$~h$~B*CJOJPJQJaJnH phtH +h$~B*CJOJPJQJaJnH phtH h(hh>*B*CJOJQJaJphhtjhtUh$~CJOJQJaJhh6CJOJQJaJh4PCJOJQJaJhhCJOJQJaJBBBCCCCDDD0E2E4E6EZElEpEͷͥeP:P+hG7hG76CJOJPJQJaJnH tH (hG7hG7CJOJPJQJaJnH tH 4hIhI>*B*CJOJPJQJaJnH phctH hIhIPJmHnHtH u(jhIhIPJUmHnHtH u"hUBCJOJPJQJaJnH tH +hIhI6CJOJPJQJaJnH tH (hIhICJOJPJQJaJnH tH "hICJOJPJQJaJnH tH hCJOJQJaJpEEE F"FvFxFFFFG GGG.H0H2HHH\HHHٮٙqٮ\PD7Ph {6CJOJQJaJh {CJOJQJaJhuCJOJQJaJ(hIhG7CJOJPJQJaJnH tH "hyCJOJPJQJaJnH tH +hG7hG76CJOJPJQJaJnH tH (hG7hG7CJOJPJQJaJnH tH 4hG7hG7>*B*CJOJPJQJaJnH phctH hG7hG7PJmHnHtH u(jhG7hG7PJUmHnHtH u"hG7CJOJPJQJaJnH tH HHIIIIII&J(J,J.JxKzKLLLLL§ۑssXsL=hhCJOJQJaJhuCJOJQJaJ4hIhI>*B*CJOJPJQJaJnH phctH :jhIhIB*CJOJPJQJUaJnH phtH +hgB*CJOJPJQJaJnH phtH 4hIhI6B*CJOJPJQJaJnH phtH 1hIhIB*CJOJPJQJaJnH phtH +hIB*CJOJPJQJaJnH phtH h {h {CJOJQJaJLpMMMM4N6NNNNNNNNOO&O>OPOROOOPPPPQRR϶ϲף϶χpVp3h2hI76CJOJQJ]aJfHq -h2hI7CJOJQJaJfHq hCJOJQJaJhMh}k6CJOJQJaJhhCJOJQJaJhu(hh>*B*CJOJQJaJphhtjhtUhuCJOJQJaJh$~CJOJQJaJhh6CJOJQJaJRR R:RZR\RRRzS|S~SSSTйlX?)+huB*CJOJPJQJaJnHph# tH1hu6B*CJOJPJQJ\aJnHph# tH'huCJOJQJaJfHq 'hCJOJQJaJfHq 1ha<h20JCJOJQJaJfHq htjhtU'h\xCJOJQJaJfHq -h2hI7CJOJQJaJfHq -huhI7CJOJQJaJfHq 0huhI7CJOJQJ]aJfHq P~S TVX2[$^_`a0d2d4dddlmmmmmmo\p $da$gdv dgd^A $dha$gdv $dha$gd^A $dha$gdIT TNTUDUHULUdUvUUUUVVVVVJWjWWWWW\X^XIJIJĦsĦdTdLHLhtjhtUhh6CJOJQJaJhhCJOJQJaJ(huhu>*B*CJOJQJaJphc huhujhuhuUh$~CJOJQJaJhuCJOJQJaJ"huhu6CJOJQJ]aJhuhuCJOJQJaJ+huB*CJOJPJQJaJnHph# tH+hB*CJOJPJQJaJnHph# tH^XXXXX0YYYYYYZZZZ,[.[2[f[˹zeUe:e4hIhI>*B*CJOJPJQJaJnH phctH hIhIPJmHnHtH u(jhIhIPJUmHnHtH u"h\xCJOJPJQJaJnH tH .hIhI6CJOJPJQJ]aJnH tH (hIhICJOJPJQJaJnH tH "hICJOJPJQJaJnH tH hCJOJQJaJhuCJOJQJaJjhtU(hh>*B*CJOJQJaJphf[n[p[r[t[~[p\\\\]]]] ^"^.^0^H^J^P^R^T^V^`^z^^^(_:_<_______ ``````*`2`4`٩񽃱٩thuhCJOJQJaJhu6CJOJQJaJ(hh>*B*CJOJQJaJphhtjhtUh$~CJOJQJaJhh6CJOJQJaJhA'CJOJQJaJhuCJOJQJaJhv3\CJOJQJaJhhCJOJQJaJ-4`J``````````aaaa bbbc c"cɽ~h~VA(jhIhIPJUmHnHtH u"h\xCJOJPJQJaJnH tH +hIhI6CJOJPJQJaJnH tH (hIhICJOJPJQJaJnH tH "hICJOJPJQJaJnH tH hCJOJQJaJhA'CJOJQJaJhv3\CJOJQJaJhs;CJOJQJaJhuCJOJQJaJhh6CJOJQJaJhhCJOJQJaJ"ccc,d.d0d2d4ddddgڿڪ}fQ9/heSheSCJOJQJaJmHnHsH tHu)heSCJOJQJaJmHnHsH tHu,heS5CJOJQJaJmHnHsH tHu2heSheS5CJOJQJaJmHnHsH tHuh {hhICJOJQJaJ(hIhICJOJPJQJaJnH tH 4hIhI>*B*CJOJPJQJaJnH phctH (jhIhIPJUmHnHtH uhIhIPJmHnHtH u gjlmmmmmmmm n"nnnnnooδΧ~mbZVZIZb8!jhvhRX0JOJQJUh^AhRX0JOJQJhtjhtUh^AhRXOJQJ!jh^AhRX0JOJQJUh6"h6"CJOJQJaJh05CJOJQJaJh6"5CJOJQJaJheS5CJOJQJaJ2heSheS5CJOJQJaJmHnHsH tHu/heSheSCJOJQJaJmHnHsH tHu2heSheS6CJOJQJaJmHnHsH tHuo`obooo$p&p\p^pppVqXqqq(r*rnrprrr"s$s\s^s`sdsfsjslspsrsvsxssssssssxtphhDBjhtUmHnHu*h^mHnHu*h1jh08Uh08hvh_^0JOJQJhvh_^OJQJ!jhvh_^0JOJQJU!jhvhRX0JOJQJUhvhRX0JOJQJhtjhtUhvhRXOJQJ(\p(r\s^sbsdshsjsnspstsvssssss$a$ dgd  dgdvssh6"h6"CJOJQJaJ21h:pt. A!"#$%  s666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHR`R zNormal d CJPJ_HaJmHnHsHtHDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List P`P z No Spacing CJPJ_HaJmHnHsHtHF@F RX0 Footnote TextCJaJmHsHH/H RX0Footnote Text Char PJnHtH6U`!6 RX Hyperlink >*B*ph@&`1@ RX0Footnote ReferenceH*<B< DB0Header p#mHsHB/QB DB0 Header CharCJPJaJnHtH< @b< DB0Footer p#mHsHB/qB DB0 Footer CharCJPJaJnHtHFV F WH0FollowedHyperlink >*B*phOrPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] .7\W[ܞA'ܞ +++.!+/5<BJNHTZbajwz`"*78?BpEHLRT^Xf[4`"cgossTVXYZ[\]^_`abcdefhij\h<0P\psUWgtނ:WUׇ;ڈTՋSD-{Ϗ_.nYΓҔږܞXXXXXXXXXXXXXXX $'.!#Y%e J}XXXXL# @0(  B S  ?Q]_m$/3%(0 HO rag (!6!E!L!M!T!!!"" "'"""T#Z###$$$$%%%%%%%%&&&"&y&&&&''()+++-1-------W.^...`/f///////W0^0_0f0\1a15555557778!828P8_88888888 9 9G9J9w9F<H<8???XA^AAAAAAA$B0BcCpCCCDDEE FFFFFF(F/F2F7FaGsGGG$H+H/H2HHHIJMJPJTJMMMMENINQQRR]RXXXXYYYYYZ5\B\\\]]]]^^^^?`H`Q`V`W`^```c`d`l`m`o`|````````````4a=asa|acd)d2dCdPddd7f>fffllllNnUnnnnnoooo*o-o.o4oCvJvOx[xyz{{{{=|M|||]}d}@KȀ̀Ҁ׀ـڀ !./:<CRZclmq !*džɆ҆ӆֆ׆ކĉΉމ\`ahilmstʍҍӍڍۍ&'+'.]irwy|đőɑՑ ɕϕЕӕ (1389<=EGS\^fos-3R7ڞݞ,-IJmnty)/35hi2 3   Z[D E ''H0I0;;;;~??@@VAXA-D/DRDSDGGvMwMxRyReUfU\\WdXdfmgmttWvXv^w_wwwwwAzBz}}~~jpz{;<23fg<=ghUVTUEFbcpq_`-0ڞݞx./UV5788&&#&$&++G9H9_A`AFF&F'F0F1F7F8FGGGGGGMM4a4aXdYdmmoosswwcs-מݞx./UV5788&&#&$&++G9H9_A`AFF&F'F0F1F7F8FGGGGGGMM4a4aXdYdmmoosswwcs-מٞڞݞC[$ naCEho$VHHdvBH^`5o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h^h`o(.h^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^`hH.^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHC[$o$VaCEaCE dv z2|LmK0D I5[K|\v#t*, /|5g @G"BukD8Y~[Q@elLl4m)^DoT ^ _ A 1 ZFivl^Q([yh#e$V%3&A'`(O("v( )6T+5-T.[05G7{?7I708N; <=eq=8?ADBDMDoEWH)HIcIRL$L1N$UVYgRYTZv3\UG\Q\Kavrak0bTzcgh@`huxv\x {A||wc|$~K/5$9y Udep 2ut#}k!w_*,tYr]TDeSa~OQ4PzNlUB6"_oESK'%1;&K0m*ws;,HqIrUdM_^ye>RXS^A1n]M>nl2g;c!vh"A>Z6"I +%PZN';@"#&019FGNPܞpp pppp4p:pLpNpTphpjpzppppUnknown G.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri7Georgia;(SimSun[SO?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"13b3bEOQ !0] :qHP $Pz2!xx Jelena Anita Klapan    Oh+'0\   $ 0<DLTJelenaNormalAnita Klapan3Microsoft Office Word@@@˨@@˨E՜.+,D՜.+,, hp|  O  Title 8@ _PID_HLINKSArn*<http://www.cjhp.org/Volume5_2007/Issue3/100-105-vickers.pdfJ')http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=605985$-$Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=217069A!=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/03601270802708426@http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3855$%Ahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55846CJBhttp://zenstud.hr/wp-content/uploads/2014/01/Treca_br1-2_2014.pdf-|Hhttp://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2003/0038-982X0304147K.pdfQ9http://www.libela.org/sa-stavom/5911-valoviti-feminizam/knhttps://www.academia.edu/9325996/Kratki_rezovi_antropolo%C5%A1ko_prou%C4%8Davanje_savremene_reklame_Ivan_Kova%C4%8Devi%C4%87-Ljubica_Milosavljevi%C4%87@ =http://magazin.hrt.hr/386253/stari-za-mlade-i-mladi-za-stare3 +http://radio.hrt.hr/emisija/treca-dob/824/2C,https://www.jstor.org/stable/42888757?seq=6page_scan_tab_contents$ Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1889739 \http://research.allacademic.com/one/www/www/index.php?cmd=www_search&offset=0&limit=5&multi_search_search_mode=publication&multi_search_publication_fulltext_mod=fulltext&textfield_submit=true&search_module=multi_search&search=Search&search_field=title_idx&fulltext_search=Ageism+in+the+Media%3A+An+Analysis+of+Discourse+on+Middle+Age+in+Newspapers)l 'http://www.zzjzpgz.hr/nzl/77/norma.htmMOMhttp://www.bibliovca.com/2014/07/koje-knjige-darovati-zenama-koje-imaju.html7}+http://superseniori.hr/kategorija-dobizam/H*https://hr.wikipedia.org/wiki/Segregacija  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry Fܨ1TableCWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q