Naslov
Proizvodnja i sjemenarstvo kamilice (Matricaria chamomila L.)
(Flower and seed production of german chamomile (Matricaria chamomila L.))

Autori
Tomičić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2001

Stranica
27

Mentor
Kolak, Ivan

Neposredni voditelj
Kolak, Ivan

Ključne riječi
kamilica; Matricaria chamomila L.; proizvodnja cvijeta; sjemenska proizvodnja
(german chamomile; Matricaria chamomila L.; flower production; seed production)

Sažetak
Ovim radom prikazan je značaj kamilice kao ljekovite biljke. Značaj proizlazi iz izuzetno ljekovitih svojstava eteričnog ulja i drugih spojeva, te iz mogućnosti koje kamilica pruža Hrvatskoj glede izvoza i glede promjene agrarne strukture koja nam je neophodna. Cilj uzgoja su cvatne glavice (Chamomilla flores), koje su sirovina za prehrambenu, kozmetičku i farmaceutsku industriju. Ljekovita svojstva kamilice su ljudima poznata odavno, a najčešće je korištena za spravljanje ljekovitog toplog napitka od cvatnih glavica. Doradom se mogu dobiti još i pulvis (Pulvis chamomillae), eterično ulje (Chamomilla aetheroleum), te stabljika i list (Herba chamomillae). Uzgoj zapoplinje sjetvom koja se vrši rasipanjem sjemena po površini oranice, u jesenskom sjetvenom roku. Kamilica nije zahtijevna što se tiče plodnosti tla i gnojidbe, a ni štetnici i bolesti joj ne čine značajnije štete. Problemi pri uzgoju su sušne jeseni zbog čega može doći do problema u nicanju, te korovi koji mogu zagušiti mladu kamilicu, a onečistiti onu koja je za berbu. U berbi veliki problem može biti polijeganje prebujne kamilice, čemu doprinose kiša i vjetar. nizom agrotehničkih zahvata treba sprječavati ove probleme. Berba se prije vršila ručno, dok se u zadnjih dvadesetak godina vrši gotovo isključivo strojno. Nakon berbe slijede hitna dorada i sušenje, za što postoje različita tehnička rješenja. Sjemenarstvo ove kulture se temelji na uzgoju sjemena za vlastite potrebe i na trgovini nedeklariranim materijalom sumnjive kakvoće, što zakon dozvoljava jer organiziranog sjemenarstva ni nema, kao ni priznatih kultivara. Sjeme se dobive uzgojem na njivi po tehnologiji za merkantilnu proizvodnju, s tim što je žetva nešto kasnije, kako bi sjeme sazrilo. Zatim slijedi sušenje na oko 35°C, pa dorada. Doradom se ide na dobivanje što više pulvisa u kojem se nalazi sjeme, a pri sjetvi pulvis služi kao nosač. Sjemenarstvo kamilice bi se moglo unaprijediti kvalitetnim oplemenjivačkim radom, čime bi se stvorili kultivari s nekim kvalitetnim osobinama koje bi zatim i tržište prihvatilo.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA