Pregled bibliografske jedinice broj: 926960
Doživljaj zanesenosti kod glazbeno obrazovanih adolescenata
Doživljaj zanesenosti kod glazbeno obrazovanih adolescenata // Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji / Merkaš, Marina ; Brdovčak, Barbara (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017. str. 48-48 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 926960 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doživljaj zanesenosti kod glazbeno obrazovanih adolescenata
(FLOW EXPERIENCE AT MUSICAL EDUCATED ADOLESCENTS)
Autori
Šimunović, Zrinka ; Miljković, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji
/ Merkaš, Marina ; Brdovčak, Barbara - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017, 48-48
ISBN
9789538014161
Skup
1. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2017. - 08.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
adolescenti, glazba, slobodne aktivnosti, sport, zanesenost
(adolescents, music, extracurricular activities, sport, flow experience)
Sažetak
Dosadašnja istraživanja zanesenosti kod adolescenata pokazuju kako zanesenost češće doživljavaju oni koji svoje aktivnosti biraju sami a pritom imaju sposobnosti sukladne tim aktivnostima (Nakamura i Csikszentmihalyi, 2002 ; Schmidt, Shernoff i Csikszentmihalyi, 2014). Veći broj sati provedenih u aktivnostima koje će biti produktivne i motivirajuće značit će i veći broj doživljaja zanesenosti (Hektner i Asakawa, 2000). Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u doživljavanju zanesenosti kod adolescenata koji su se najmanje šest godina obrazovali u glazbenoj školi, adolescenata koji se aktivno bave sportskim aktivnostima, adolescenata glazbenika/sportaša te adolescenata koji nisu glazbeno obrazovani i ne bave se sportskim aktivnostima. Istraživanja dokazuju veći broj doživljaja zanesenosti kod adolescenata koji pohađaju slobodne aktivnosti izvan redovite nastave (Hektner i Asakawa, 2000), a posebno ako su te aktivnosti vezane uz glazbu ili sport (Csikszentmihalyi, 1990 ; Lowis, 2002). S obzirom na navedene rezultate u ovom smo istraživanju krenuli od hipoteze kako su glazbeno obrazovani adolescenti zbog prirode glazbenih aktivnosti svakodnevno u poziciji doživljavanja zanesenosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 460 ispitanika učenika srednjih škola. Korišten je Upitnik za mjerenje zanesenosti (Csikszentmihalyi i Csikszentmihalyi, 1988) koji se sastojao od kvantitativnog i kvalitativnog dijela. Rezultati dobiveni kvantitativnom metodom pokazali su statistički značajnu razliku za varijable zaokupljenost, osjećaj kontrole i antizanesenost. Najviše rezultate imala je skupina glazbenika/sportaša. U kvalitativnom dijelu istraživanja pokazalo se da zanesenost najčešće doživljavaju glazbenici. Istraživanje je pokazalo da postoji povezanost glazbenog obrazovanja i češćeg doživljaja zanesenosti. To dovodi do zaključka kako glazbeno obrazovanje kod mladih potiče češće doživljavanje zanesenosti. Ako stanje zanesenosti opišemo kao smiren, oslobađajući, ugodan, poticajan i aktivirajući osjećaj (McGonigal, 2011 ; Turino, 2008) koji potiče razvoj, otkrivanje novog i učenje, možemo zaključiti kako obrazovanje glazbom podiže kvalitetu života te potiče stvaranje navike uključivanja u kvalitetne slobodnovremenske aktivnosti kod adolescenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
