Naslov
Strategije samozaštite i stres na poslu kod zdravstvenih djelatnika
(Self-protection strategies and stress at work with healthcare professionals)

Autori
Košćak, Valentina ; Starčević, Andreja ; Harapin, Tihana ; Mesar, Melita

Izvornik
Sestrinski glasnik (1331-7563) 18 (2013), 3; 189-193

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
samozaštita • stres • edukacija • pacijent • sestra
(self-protection • stress • education • patient • nurse)

Sažetak
Svrha: Istraživanje je provedeno tijekom 2012. godine, u Kliničkoj bolnici Dubrava [KBD] Zagreb, i to u Zavodu za ortopediju, Zavodu za traumatologiju i u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti [PZZ] na području Zagrebačke županije. U istraživanje je uključen 61 ispitanik [20 ortopedija ; 20 traumatologija ; 21 PZZ]. Ciljevi su: ad 1] Ispitati postoji li statistički značajna razlika u korištenju strategija samozaštite između djelatnika triju različitih odjela ; ad 2] Provjeriti postoji li povezanost korištenja strategija samozaštite, stresa i sociodemografskih obilježja ispitanika ; ad 3] Predložiti plan jačanja strategija samozaštite kod zdravstvenih djelatnika s ciljem ublažavanja stresa. Metoda: U istraživanju je u uporabi upitnik o strategijama samozaštite [Saakvitne i Pearlman, 1996], kao i upitnik s općim sociodemografskim obilježjima. Upitnik o strategijama samozaštite ispituje šest područja samozaštite. Ispitanici svoje procjene daju prema Likertovoj skali, i to vrijednostima od 1 do 5, pri čemu broj 1 označava da se nikada ne koriste tom strategijom, a broj 5 da se njome uvriježeno koriste. Rezultati: Ispitanici se kao strategijom samozaštite najčešće koriste ravnotežom od strategija samozaštite, a najmanje je u uporabi fi zička samozaštita. Utvrđene su razlike u odnosu na vrstu radnog mjesta ; djelatnici iz PZZ-a imaju najviše rezultate iz svih područja samozaštite, osim kod duhovne samozaštite, gdje najviši prosječan rezultat imaju djelatnici ortopedije. Rezultati dihotomne analize u odnosu na varijable samozaštite i vrstu radnog mjesta verifi ciraju da statistički značajna razlika postoji u fi zičkoj samozaštiti, profesionalnoj samozaštiti i ukupnoj samozaštiti. Prema rezultatima statističke analize [t-test], iznalazi se statistički značajna razlika u psihološkoj samozaštiti, emocionalnoj i ukupnoj samozaštiti. Zaključak: Najznačajniji čimbenici razlika između ispitanika jesu stupanj obrazovanje medicinskih sestara i radno mjesto. Potrebno je izraditi program sa svrhom boljeg poznavanja strategija samozaštite radi ublažavanja stresa u srednjoškolskom obrazovanju i specijalističkim i sveučilišnim studijima sestrinstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA