Naslov
Groblja seobe naroda na području današnje Bosne i Hercegovine
(Graveyards of the Great Migration of Peoples in the Area of present-day Bosnia and Herzegovina)

Autori
Miličević-Capek, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
28.10

Godina
2009

Stranica
121

Mentor
Uglešić, Ante

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina ; rimska provincija Dalmacija ; groblja, velika seoba naroda ; Istočni Goti ; Alamani
(graveyards ; Roman Province of Dalmatia ; Great migration of peoples ; Eastern Goths ; Alemanni)

Sažetak
Magistarski rad Groblja seobe naroda na području Bosne i Hercegovine jest sinteza dosadašnjih spoznaja o grobljima iz vremena seoba naroda na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine, koja je najvećim dijelom u rimsko doba pripadala provinciji Dalmaciji, izuzev njezina sjevernog dijela koji je bio u sastavu provincije Panonije. Ta su groblja pripadala autohtonom kasnoantičkom romaniziranom stanovništvu i germanskim doseljenicima, koji su u razdoblju 5. i 6. st. naseljavali rimsku provinciju Dalmaciju. Iako je stanje istraženosti nekropola i grobne arhitekture toga doba u BiH relativno slabo, zastupljeni su svi tipovi ukopa karakteristični za to razdoblje na širem prostoru – groblja na redove i pojedinačni grobovi. Nastavljena je tradicija kasnorimskog pokapanja u sarkofazima, grobovima pod tegulama i kamenim pločama, mauzolejima i grobnicama na svod. Na tri istražena groblja na redove u BiH – u Rakovčanima kod Prijedora, Koritima kod Tomislavgrada i u manjoj mjeri Mihaljevićima kod Sarajeva, prevladava ranokršćanski autohtoni (najvećim dijelom kristijanizirani) etnički supstrat. Nazočnost germanskog etnosa na njima može se arheološki dokumentirati isključivo na temelju rijetkih grobnih nalaza nakita i dijelova nošnje u pojedinim grobovima. Tragovi istočnogotskih pokopa s prostora Bosne i Hercegovine su utvrđeni na lokalitetima: Han Potoci – Vrba kod Mostara, Pećinska Rika – Gornje Pećine kod Travnika i Mihaljevići – Varošište kod Sarajeva. Arheološki nalazi upućuju i na nazočnost zapadnogermanskih Alamana, čije grobove karakterizira ukop u poludeblu i pojava drvenih zaštitnih okvira, te nalazi lučnih okova torbice iz pojedinačnih grobova u Koritama i Rakovčanima, te iz Mogorjela kod Čapljine i Đelilovca kod Travnika. Na području BiH evidentirano je preko osamdeset grobnica s bačvastim svodom, koje su gotovo u pravilu prateći objekt ranokršćanskih crkava, premda ne moraju biti istovremene s njima. Vjerojatno se radi o obiteljskim grobnicama višeg društvenog sloja, možda vlasnika imanja na kojima su podignute crkve. Umjesto bačvastog svoda grobnica može biti pokrivena vodoravnom pločom ili pločom na dvije vode. Za oba tipa nalazimo analogije u drugim prostorima nekadašnje provincije Dalmacije. Grobovi pod tegulama i njima srodni tipovi najvećim dijelom su pripadali običnom puku. U radnji su navedene i vrste artefakata koji se pronalaze na grobljima seobe naroda u Bosni i Hercegovini. Arheološka građa potječe s oko dvadeset lokaliteta, a najveći dio potječe iz groblja na redove. Zastupljene su: fibule, pojasne kopče, pređice, naušnice, ogrlice, narukvice, prstenje, perlice, pektoral, amajlijska kutijica, medaljon, staklene posude, lukovi torbica i sjekire.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA