Pregled bibliografske jedinice broj: 926138
3. europska konferencija o EAD, EAC i METS standardima, Berlin, Njemačka, 10.–12. travnja 2007.
3. europska konferencija o EAD, EAC i METS standardima, Berlin, Njemačka, 10.–12. travnja 2007. // Arhivski vjesnik, 50 (2007), 2007; 219-222 (podatak o recenziji nije dostupan, ostalo)
CROSBI ID: 926138 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
3. europska konferencija o EAD, EAC i METS standardima, Berlin, Njemačka, 10.–12. travnja 2007.
(3. European Conference on EAD, EAC and METS Standards, Berlin, Germany, 10-12. April 2007.)
Autori
Babić, Silvija
Izvornik
Arhivski vjesnik (0570-9008) 50
(2007), 2007;
219-222
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, ostalo
Ključne riječi
EAD standard, EAC standard, METS standard, internet, dohvat informacija iz arhivskoga gradiva, standardizirani opis, metapodatci
(EAD standard, EAC standard, METS standard, internet, access on archival information, standardized description, metadata)
Sažetak
Treća europska konferencija o EAD (Encoded Archival Description – normirani arhivski opis), EAC (Encoded Archival Context – normirani arhivski kontekst) and METS (Metadata Encoding and Transmission Standard – standard za normiranje i prijenos metapodataka) standardima, održana je u Berlinu u organizaciji njemačkoga Federalnog arhiva. Konferencija je održana u Njemačkoj posebno iz razloga što je 2007. godina predsjedavanja Njemačke Europskom unijom, a organizaciju su statusno poduprli i Vladin povjerenik za pitanja kulture i medija te financijski privatne udruge Fundacija Andrew W. Mellon te Njemačka istraživačka fundacija. Tijekom Konferencije održane su i sjednice Europskoga vijeća nacionalnih arhiva (EBNA – Europian Board of National Archivist), Europskog regionalnog ogranka Međunarodnoga arhivskoga vijeća (EURBICA) te DLM Foruma. Konferenciji je prisustvovalo oko 350 sudionika, od toga 85 iz nekadašnjih zemalja istočne Europe. Motivi konferencije zapravo su odraz stalnih nastojanja arhivista da maksimalno iskoriste mogućnosti Interneta u olakšavanju i unaprjeđenju dohvata informacija koje su pohranjene u arhivskome gradivu, dakle fizički u arhivima, neovisno s kojeg prostora i u koje vrijeme. Korištenje nabrojanih standarda predstavlja zapravo pretpostavku toga nastojanja, kako u smislu standardiziranoga opisa koji će krajnjega korisnika dovesti do zbroja informacija koje ga zanimaju, tako i u smislu kreiranja metapodataka digitaliziranih sadržaja i digitalnih arhiva, koji će tehnološki omogućavati pridruživanje odnosnih informacija specifičnim portalima i web- izlazima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti