Pregled bibliografske jedinice broj: 926074
Priroda i ljudi u romanu Grozdanin kikot Hamze Hume
Priroda i ljudi u romanu Grozdanin kikot Hamze Hume // Zbornik radova. Naučni skup Slovo o Hamzi Humi, Mostar, 21. – 22. 4. 2016. godine / Hadžizukić, Dijana ; Šator, Edim (ur.).
Mostar : Sarajevo: Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ ; Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2017. str. 35-55 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 926074 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Priroda i ljudi u romanu Grozdanin kikot Hamze Hume
(Nature and People in the Novel Grozdana's Giggle by Hamza Humo)
Autori
Franković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova. Naučni skup Slovo o Hamzi Humi, Mostar, 21. – 22. 4. 2016. godine
/ Hadžizukić, Dijana ; Šator, Edim - Mostar : Sarajevo : Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ ; Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2017, 35-55
ISBN
978-9926-434-17-5
Skup
Naučni skup Slovo o Hamzi Humi, Mostar, 21. – 22. 4. 2016. godine
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Mostar, Bosna i Hercegovina, 21.04.2016. - 22.04.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lirski roman, mitizacija vremena i prostora, balada i sevdalinka u strukturi romana, mitski i kršćanski svjetonazor
(lyrical novel, mythicization of time and space, ballad and sevdalinka in the structure of the novel, mythical and Christian worldview)
Sažetak
Vremenske i prostorne figure tvore kompoziciju romana Grozdanin kikot. Hod godišnjih doba prikazan je mitskim jezikom kao događaj koji se uvijek iznova ozbiljuje kao povratak u illo tempore. Osjećajna stanja likova uspoređuju se sa slikama prirode, a česte usporedbe mogu se smatrati provodnim motivom koji dinamizira poglavlja romana i prati hod godišnjih doba. Nasuprot seoskoj prirodi javlja se krčma kao unutrašnji prostor, gdje se pjevaju lirsko-epske pjesme i obnavlja kolektivno pamćenje. Seoski svjetonazor isprepleće mitski i kršćanski sloj. Mitska priča o ljubavnicima Grozdani i Grozdanu usporedna je sa strastvenim sastancima pripovjedača Ozrena i udovice Ivanke. Mitski ljubavnici ne javljaju se samo kao spomen na mitsku predaju nego i u svijesti likova. Kršćanski svjetonazor zamjenjuje mitski nakon tragična kraja mlade djevojke Grlice. Roman završava u jesensko doba, kada umiru ljeto, ljudi, strasti, ali i mit – živ samo u danima bezbrižnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
